U Washingtonu se ovih dana ponovo govori o energentima, ali ne onako kako bi tržište očekivalo. Američki predsjednik Donald Trump otvoreno je najavio namjeru da osigura pristup iranskim naftnim resursima, i to, kako kaže, po modelu koji podsjeća na "venecuelanski scenario", prenosi Webtribune.rs.

Ta formulacija je već sama po sebi izazvala niz tumačenja među analitičarima, jer zvuči jednostavno, ali u praksi nosi mnogo slojeva.

Vojno prisustvo i realni kapaciteti

U međuvremenu, broj američkih vojnika na Bliskom istoku povećan je na 50.000, što je za oko 10.000 više od uobičajenog nivoa, prema pisanju lista The New York Times. Ipak, brojke umiju da zavaraju, upozoravaju pojedini vojni stručnjaci. Na papiru to djeluje kao ozbiljno pojačanje, ali ključno pitanje je kako su te snage raspoređene i šta zapravo mogu postići na terenu.

Vojni analitičar Vasilij Dandikin prilično je direktan u svojoj ocjeni:

"SAD su daleko od toga da su rasporedile sve svoje snage u regionu za operaciju protiv Irana. Govori se o 50.000 vojnika, ali realno je između 10.000 i 15.000 usmjereno ka Teheranu."

Takav odnos snaga, dodaje on, nije dovoljan za ozbiljnu kopnenu operaciju, naročito ako se uzme u obzir da je iranska strana već mobilisana.

Strateške tačke i ekonomski pritisak

U tom kontekstu pominje se i ostrvo Harg, ključna tačka za izvoz iranske nafte. Ideja o njegovom zauzimanju kruži već neko vrijeme, ali Dandikin tu ne vidi dugoročnu održivost. Čak i ako bi ga zauzeli, smatra on, ne bi ga mogli dugo zadržati jer bi bio pod stalnim napadima. Takav potez bi više ličio na simboličan gest nego na stratešku prekretnicu.

Istovremeno, pritisak na ekonomiju Teherana neće popustiti. Sankcije i različiti oblici ekonomskih udara već ostavljaju posljedice, ali je pitanje koliko dugo takav pristup može trajati bez šire političke podrške u samim Sjedinjenim Državama.

Ključni datumi i nove prijetnje

Presudni trenutak mogao bi biti kraj aprila, kada su zakazana saslušanja u Kongresu o finansiranju operacija. Bez tog odobrenja, cijeli plan bi mogao doživjeti krah u roku od mjesec dana.

"Plan američkog predsjednika nije uspio; kontrolisani haos nije postao upravljiv", ocjenjuje Dandikin, iznoseći zaključak koji je privukao veliku pažnju u stručnim krugovima.

U senci ovih dešavanja ostaje i Trumpova ranija izjava da bi Kuba mogla biti sljedeća meta američke vojne akcije, i to "za veoma kratko vrijeme". Detalja nema, ali sama formulacija ostavlja dovoljno prostora za različite spekulacije.