Nekoliko dana prošlo je otkako je Vlada Federacije BiH usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija BiH i Hrvatska", uslijedile su kritike iz pojedinih političkih stranaka. Dok jedni smatraju da je sve dogovoreno, drugi jasno kažu da izmjene neće podržati. Da bi predložene izmjene mogle ozbiljno narušiti javni interes upozoravaju i iz Transparencyja. Šta podrazumijevaju "sporne" izmjene koje bi trebale konačno otkočiti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji?

Prema novim izmjenama uvodi se privatni američki investitor koji će biti zadužen za izgradnju i upravljanje plinovodom. Između ostalog, uklanjaju se administrativne prepreke, precizira se institucionalni okvir i ubrzavaju procedure, tvrde iz federalne Vlade, dodajući da Federacija BiH više ne može zavisiti od jednog pravca i dobavljača.

„Svjesno zagovaramo ovaj regionalni pristup energetski, ne samo unutar BiH između dva entiteta i Brčko distrikta, nego i sa susjednim državama Republikom Hrvatskom i Srbijom i iz tog razloga sam svjesno napomenuo kada je u pitanju Hrvatska tri gasne interkonekcije koje imamo u planu izgraditi, južnu, zapadnu i sjevernu, sve tri su povezane na Republiku Hrvatsku", kaže Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.

Činjenica da su izmjene Zakona usvojene u Vladi Federacije govori da je dogovor o Južnoj interkonekciji BiH i Hrvatska postignut, tvrdi predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović.

„Negdje milijardu i po dolara se planira investirati kroz takav jedan projekat. Ono što očekujemo da ovaj tjedan to potvrde i Zastupnički dom i Dom naroda i time bi izmjene i dopune Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji bile okončane jer su dugo bile predmet nekih sporenja. Konačan cilj je kraj četvrtog mjeseca da se potpiše Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara na tu temu", naveo je Čović.

Almir Bečarević, bivši direktor BH Gasa i stručnjak za energetiku za BHRT kaže da glavna izmjena znači da je iz Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji izbačen BH Gas koji je bio nosilac investicije.

„Sam Zakon o Južnoj interkonekciji bio je planiran da ga radi upravo javna kompanija, ovim sada se uvodi privatna kompanija, da li će interesi privatne kompanije biti oni koji su bili planirani da se sa ovom južnom interkonekcijom dobiju teško je reći u ovom trenutku", veli Bečarević.

Nezadovoljni prijedlogom su iz HRS-a, koji smatraju da on ne rješava sporne tačke, poput zaštite lokalnih interesa prostora kroz koje trasa prolazi.

„Sav rizik administrativni preuzimaju jedinice lokalne samouprave, ekonomska dobit i profit praktično ide u Sarajevo. AAFS jeste nositelj projekta, jeste dobio koncesiju, međutim putem ekonomskih interesa i ekonomskih transakcija vrlo lako se može dogoditi da stvarni vlasnik, odnosno interesant projekta Južne plinske interkonekcije bude neko treći za kojeg javnost ne zna. Krajnja transparentnost cijelog projekta je pod velom upitnika", kazao je Slaven Raguž, zastupnik HRS-a u PFBiH.

Izmjene Zakona odbijaju i iz Stranke za BiH, jer smatraju da ne štite državne interese. Kakav će stav imati iz SDA biće poznato naknadno. Iz Transparencyja upozoravaju da izmjene nose rizik ozbiljnog narušavanja javnog interesa.

„Predloženim izmjenama se u samom zakonu imenuje privatni investitor kao partner i nosilac projekta, što predstavlja opasan presedan koji izaziva osnovanu sumnju da se radi o zakonskim odredbama po mjeri partikularnih interesa.”

Južna interkonekcija nije političko pitanje, već pitanje sigurnosti građana i privrede, jasna je poruka federalne Vlade. Kako je zamišljeno, Zakonom o južnoj interkonekciji treba da se jača energetski sistem i otvara prostor za nove investicije, te povezuje Federacija BiH sa evropskim energetskim tržištem, ako konačno bude saglasnosti svih strana.

Više u prilogu BHRT-a.