Organizacija "Civil Society" organizuje javnu debatu posvećenu BHRT-u koja će se održati u četvrtak, 2. aprila, zgradi ovog javnog servisa. 

Kao što je poznato, BHRT je u jako teškoj situaciji i prijeti mu gašenje zbog neriješenog pitanja finansiranja i nagomilanih dugova. 

Tim povodom razgovarali smo sa projekt menadžerom organizacije "Civil Society" Laurom Bošnjak o ciljevima organizovanja ovakve javne debate i mogućnostima da ona pomogne u rješavanju nagomilanih problema BHRT-a.

Razgovarao: Samir BEGOVIĆ

Zašto ste se baš ovoj temi posvetili nakon što ste radili dvije konferencije u vezi izbornog zakonodavstva i izbora?

Mi ćemo se svakako i dalje baviti izbornim zakonodavstvom i to s fokusom na nove tehnologije, ali i političkim segmentom te materije. Istodobno, u kontekstu aktuelne političke stvarnosti, bavit ćemo se dublje ustavnom refornom, a prethodna i ova oblast su usko vezane. U četvrtak radimo debatu o stanju u Javnom servisu, jer je Javni RTV servis stub demokratskog društva, a bitnije što je dio reformske agende EU.

Kakva su očekivanja od ove javne debate, ko će se na njoj obratiti i kako su na vašu ideju reagovali uposlenici i menadžment BHRT-a?

Obratiće se, pored ostalih, ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH i bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch koji je upravo dao doprinos da se osnuje Javni RTV sistem. I sama sam bila dio toga kao jedan od prvih urednika. Uposlenicima i rukovodstvu je drago što ovo radimo, radimo zajedno i kordiniramo. BHRT će debatu uživo prenositi. Ovo ne radimo da bismo bili cilj sami sebi, nego očekujemo rezultate.

Koliko je važno za naše društvo da spasimo BHRT? Da li se dovoljno razumije u našem društvu važnost BHRT-a?

Rekla bih da postojeće strukture vlasti ili ne razumiju ili neće da razumiju važnost opstanka Javnog RTV servisa. To je stub i odlika demokratske, a ne autokratske države. U jednoj Švicarskoj građani su glasali za povećanje RTV takse za javni RTV servis, a naš je doveden u situaciju da može biti skroz ili privremeno ugašen. Ne radi se tu samo o gubljenju egzistencije toliko stotina uposlenika, nego činjenici da vlast neispunjavanjem reformske agende udaljava BiH od EU i stvara loš imidž na međunarodnoj sceni.

Nedavno je Vlada FBiH odlučila da pomogne dvije javne kuće, jednu koja je dio javnog RTV servisa BiH i drugu koja se finansira donacijama općina i kantona. Je li za osudu što se nisu angažovali više oko BHRT-a jer jako dobro znaju za blokade sa nivoa države?

Svakako da su entitetski emiteri bitni kao dio ovog sistema, ali tim gestom od strane Vlade, ignoriranje BHRT-a pokazuje da im nije u interesu. Nema svijest o državi koja je ionako na "respiratoru". Državne institucije se svakodnevno blokiraju od strane struktura kojima trenutno cilj nije država, EU, da rade ono za što su plaćeni novcem građana, nego izborna kampanja koja je počela godinu prije izbora. Uz to izuzetno skupa.

Kako gledate na ideju da se BHRT finansira direktno iz budžeta BiH? Je li to dugoročno rješenje i je li to opasnost za političku kontrolu televizije?

Ukoliko bi se trajno finansirao iz državnog budžeta, to onda ne bi bio Javni RTV sistem nego državna RTV. Znači potencijalnu opasnost da nema slobodnog novinarstva, objektivnog informiranja odnosno da bude pod kontrolom. Obaveza vlasti je da pokaže odgovornost, a uz podršku međunarodne zajednice osigura oko 22 miliona koja postoje (EU, reformska agenda) i koja će održati i ojačati RTV sistem.

Istodobno sam stava da isti treba neki vid reforme, nove ideje i više kreativnosti i efikasnosti, uklapanje u savremene tokove što trenutne čine neki komercijalni mediji. Zato što se u savremenom svijetu pojedinac svakodnevno može informirati na portalima, društvenim mrežama i slično.