Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je takozvane "srednje sile" da se udruže i formiraju savez koji bi mogao da se suprotstavi i Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, u trenutku rastućih globalnih tenzija i rata na Bliskom istoku. 

Tokom posjete Aziji, Macron je snažno isticao ovu poruku, razgovarajući o bezbjednosti plovidbe kroz Hormuški moreuz, kao i o jačanju saradnje sa Južnom Korejom i Japanom, državama koje snažno osjećaju posljedice rasta cijena energije dok rat u Iranu utiče na zatvaranje ovog ključnog pomorskog pravca.

"Naš cilj nije biti vazali dviju hegemonih sila“, rekao je Macron studentima u Seulu. "Ne želimo da zavisimo od dominacije, recimo Kine, niti želimo da budemo previše izloženi nepredvidivosti Sjedinjenih Američkih Država“, poručio je.

On je naglasio da evropske zemlje dijele zajedničke interese sa državama poput Japana i Južne Koreje u pitanjima međunarodnog prava, demokratije, klimatskih promjena i globalnog zdravlja.

Kako prenosi Bloomberg, Macron u taj potencijalni savez vidi i Australiju, Brazil, Kanadu i Indiju, ističući da ta grupa može da sarađuje u oblastima vještačke inteligencije, svemira, energije, nuklearne energije, odbrane i bezbednosti, „u čemu god“.

Macron već dugo zagovara ideju da Evropa treba da bude protuteža Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, a kao lider jedine nuklearne sile u Evropskoj uniji i države sa najjačom odbrambenom industrijom, pokušava da tu viziju konkretizuje u novim geopolitičkim okolnostima. Još tokom posjete Kini 2023. godine izazvao je negodovanje saveznika kada je rekao da Evropska unija ne bi smjela biti „vazal“ Sjedinjenih Američkih Država, upozoravajući i na opasnost uvlačenja u sukob oko Tajvana u trenutku kada je Kina izvodila vojne vežbe oko tog samoupravnog ostrva.

U tradiciji politike Charles de Gaullea, Macron posljednjih godina pokušava da vodi srednji put između Kine i Sjedinjenih Američkih Država, upozoravajući na opasnost podjele globalnog poretka.

Foto: TANJUG / AP / AP Photo/Petros Karadjias

U okolnostima u kojima Sjedinjene Američke Države, kako navodi Bloomberg, zaobilaze međunarodne institucije, francuski stav dobija dodatnu težinu, a Macron planira da ovu poruku dodatno naglasi u junu, kada bude domaćin samita G7 u Francuskoj. Njegovi istupi dolaze u trenutku kada američki predsednik Donald Trump ponovo kritikuje NATO i saveznike, posebno Francusku i Južnu Koreju, optužujući ih da nisu pružili dovoljnu podršku u ratu protiv Irana.

Trump je posebno kritikovao Francusku jer nije dozvolila prelet američkih vojnih aviona preko svoje teritorije, nazvavši tu zemlju „vrlo nekorisnom“ i poručivši da će Sjedinjene Američke Države to „zapamtiti“.

Macron je više puta naglasio da Francuska nije bila konsultovana u vezi sa ratom i da u njemu ne učestvuje, upozoravajući da američki pristup nosi rizik otvaranja „Pandorine kutije“.

"Sjedinjene Američke Države su velika zemlja“, rekao je Macron, ali je dodao da ne vjeruje da se situacija može rješiti samo bombardovanjem ili vojnim operacijama.

"Ne vjerujem da ćemo riješiti situaciju samo bombardovanjem ili vojnim operacijama“, rekao je, navodeći kao primjere Irak, Siriju i Afganistan, gdje takvi pristupi nisu donijeli stabilnost. "Nikada ne uspijemo“, dodao je.

Umjesto toga, Macron poziva na uspostavljanje mehanizama za deeskalaciju sa Iranom i predlaže organizovanje međunarodne misije koja bi pratila brodove kroz Hormuški moreuz nakon prestanka bombardovanja.

Sukob na Bliskom istoku gotovo je zaustavio komercijalni promet kroz ovaj moreuz, kojim inače prolazi oko petine svjetskog izvoza nafte i ukapljenog prirodnog gasa, što dodatno naglašava globalni značaj stabilizacije ovog regiona.