Državna komisija za odlučivanje o sukobu interesa kaznila je na posljednjoj sjednici sa 5.000 KM Nikolu Čiču, direktora Agencije za antidoping kontrolu BiH koji je uz ovu funkciju istovremeno bio i predsjednik nevladine organizacije koja se finansira iz budžeta. Prijavu protiv njega podnio je Transparency International u BiH jer je bio na čelu udruženja HKD Napredak, koje je samo u 2023. godini finansirano iz budžeta Federacije BiH sa 340.000,00 KM dok je on obavljao javnu funkciju.

Zakonom o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou jasno je zabranjeno funkcionerima da vode nevladine organizacije koje se finansiraju sa bilo kojeg nivoa vlasti u iznosu većem od 20.000 KM odnosno 70.000 KM za udruženja iz oblasti kulture i sporta. Njemu je sukob interesa utvrđen krajem prošle godine kada je pozvan da podnese ostavku, a kako to nije učinio, Komisija mu je izrekla kaznu od 5.000 KM.

Ipak, ostaje pitanje da li će ova sankcija imati efekta ako Nikola Čiča nastavi kontrolisati državnu agenciju sa budžetom od oko 870 hiljada KM i udruženje koje dobija stotine hiljada KM sa različitih nivoa vlasti. Sukob interesa u finansiranju nevladinih organizacija državnim novcem prilično je rasprostranjen, a nedavno istraživanje TI BiH objavljeno na platformi Odgovorno.st, pokazalo je da politika kontroliše preko 2000 udruženja finansiranih sa entitetskog i državnog nivoa. Zbog toga je važna zakonska zabrana koja postoji u državnom zakonu, a treba podsjetiti i da je sukob interesa u ovoj oblasti nedavno ozakonjen u Republici Srpskoj i to nakon što je TI BiH prijavio bivšeg savjetnika Milorada Dodika Milana Tegeltiju.

Osim slučaja Nikole Čiče, državna Komisija za odlučivanje o sukobu interesa na posljednjoj sjednici razmatrala je još nekoliko važnih slučajeva koji su pokretani i po prijavama TI BiH.

Nema većine za izricanje sankcije protiv generalnog sekretara Vijeća ministara BiH

Na sjednici nije prihvaćen prijedlog Odjela Komisije da se utvrdi sukob interesa u slučaju Roberta Vidovića kojeg je TI BiH takođe prijavio zbog obavljanja nespojivih funkcija. Naime, Vidović istovremeno obavlja javnu funkciju generalnog sekretara Vijeća ministara BiH, te javnu funkciju člana Upravnog odbora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Pitanje oko kojeg nije bilo saglasnosti među članovima Komisije je da li je Robert Vidović na poziciju u UO Agencije imenovan po službenoj dužnosti, odnosno da li se članstvo u ovom UO smatra javnom funkcijom, te da li je Vijeće ministara BiH trebalo imenovati nekoga ko ne obnaša javnu funkciju.

Komisija Vidoviću nije odgovorila na upit o savjetodavnom mišljenju upućen prije više od godinu dana, a u vezi s obnašanjem ove dvije funkcije. Na sljedećoj sjednici će se odlučivati o obustavi postupka i savjetodavnom mišljenju po upitu Roberta Vidovića.

U slučaju Faruka Kapidžića kojeg je TI BiH prijavio jer obavlja funkciju člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te je istovremeno na poziciji zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo, utvrđeno je da je podnio zahtjev za razrješenje u članstvu Komisije, ali on nikad nije prihvaćen. Postupak se nastavlja jer Komisija traži dodatne provjere i informacije je li primao naknadu i nakon podnošenja zahtjeva za razrješenje. Isto je odlučeno i u slučaju još jednog člana ove komisije Zorana Mikulića kojeg je TI BiH prijavio jer osim članstva u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BIH istovremeno obnaša poziciju zastupnika u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona.