Iguman Luka Babić, starješina manastira Karno kod Srebrenice, svoje djelovanje ne doživljava samo kao duhovnu službu, nego i kao publicističko‑ideološki angažman s jasnim nacionalističkim predznakom.

U službenim istupima i reakcijama na događaje u i oko Srebrenice, ali i stalnim objavama na društvenim mrežama, on ne koristi jezik pomirenja, nego narativ koji pojačava tenzije i stvara lažnu percepciju "ugroženosti srpskog identiteta u ovom području", gdje su pripadnici vojske i policije RS-a pod komandom ratnog zločinca Ratka Mladića u julu 1995. počinili genocid nad Bošnjacima, piše Stav.ba.

Pravoslavni vjernici su 5. aprila proslavili praznik Cveti koji simbolizuje svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalem. Riječ je o prazniku koji uvijek pada u nedjelju, tačno sedam dana prije Vaskrsa.

Radikal i ekstremista, iguman Luka i ovoga puta iskoristio je priliku te je u njemu dobro poznatom maniru pravoslavcima na Facebook stranici Manastira Karno čestitao ovaj praznik postavljanjem videosnimka starog 12 godina, na kojem vladika Andrej izvodi četničku pjesmu "Šumadijo".

Ovaj snimak originalni koji se može pronaći na Youtubeu traje 2 minute i 55 sekundi, no iguman i njegovi su se pobrinuli da izrežu 50-ak sekundi i to baš onih u kojem se veliča četnički vojvoda Draža Mihailović.

"A Draža je s Ravne gore šumadijskog cveta
uzviknuo cijelom svijetu sloboda je sveta".

Početkom 2025. godine u mjestu Kraljeva voda (Kragljivode) u okolini Srebrenice grupa Srba predvođena igumanom upala je u muslimansko mezarje gdje su pored nišana postavili krstove. Ovaj čin uznemirio je povratnike Bošnjake i podrgrijao tenzije u Srebrenici.  

Iguman Luka je tu situaciju interpretirao kao oskrnavljenje i pokušaj otimanja „srpskog groblja“, tvrdeći da su mediji prenijeli netačne informacije o „muslimanskom groblju“ i time se navodno pokušava delegitimizirati njega i manastir. On je izjavio da su ti navodi „bošnjačke laži i optužbe“ usmjereni protiv Srpske pravoslavne crkve i manastira i da se to radi s ciljem "zavaravanja javnosti i otimačine groblja".

On ne vidi mogućnost dijaloga, nego se obraća kao da se njegovo i "društveno djelovanje" manastira odvija pod stalnim napadom. U istoj priči je i tvrdnja da su ukradeni krstovi "mučenicima ubijenim zbog srpskog imena i vjere pravoslavne".

Iguman je redovan gost u Dobrunskoj Rijeci, poznatijoj kao "Draževina", gdje se svakog marta mjeseca okupljaju pripadnici i sljedbenici ravnogorskih pokreta iz Bosne i Hercegovine i Srbije kako bi odali počast četničkom vođi Dragoljubu Draži Mihailoviću.

Naravno, to nije nikakvo iznenađenje, jer se u manastiru Karno kod Srebrenice godinama okupljaju pripadnici četničkih pokreta i proruskih udruženja, što on uopće i ne skriva. Luka Babić odlikovan je "Zlatnim ordenom Dragoljuba Draže Mihailovića" 8. maja 2022. godine na Ravnoj Gori, gdje su pripadnici zloglasnog četničkog Ravnogorskog pokreta tada priredili još jedno nacionalističko orgijanje u čast ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata.

Obožavatelju četnika i sveštenom licu koji umjesto širenja mira i Božije ljubavi, slavi i veliča ratne zločince, zasmetalo je što su pripadnici turskog kontingenta EUFOR-a u februaru 2025. u okviru redovnih aktivnosti obišli područje Srebrenice i Podrinja.

- EUFOR prati situaciju u cijeloj zemlji, te je spreman djelovati u okviru mandata, koji mu je povjerilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija - naveli su, tada iz međunarodnih snaga na pitanje o spremnosti da odgovore na destabilizirajuće izjave zvaničnika RS-a, povodom izricanja presude predsjedniku ovog bh. entiteta Miloradu Dodiku.

Odmah je iguman uputio pismo EUFOR-u u Bratuncu, tražeći odgovore na pitanja "šta je razlog njihovog bahatog dolaska, zašto se nisu najavili domaćinu!?", te poručio da "zahtjevaju isti takav kontingent od nama bratskog naroda ruskog i kiparskog, jer u turski nemaju vjeru". Neizostavno i očekivano, iguman Luka prisjetio se 1389. godine, kosovskog boja i sultana Murata. 

U decembru 2021. godine, Dušan Marković, kontroverzni vođa ultranacionalističke stranke Prava Srbija sa centralom u Jagodini, posjetio je Srebrenicu gdje je provocirao i sa igumanom Babićem pjevao četničke pjesme. Na društvenim mrežama Marković je tada objavio snimak.

"Šta se ono u Bosni pokraj Drne zbiva, to su srpski četnici sišli sa planine. Ne boje se Allaha, ne boje se mina, ne boje se ustaše, ni mudžahedina", pjevao je Marković, a iguman Luka mu se pridružio, te sa osmjehom odobrava njegovu pjesmu.

Poseban incident koji je doveo do velike medijske pažnje desio se tokom 13. i 14. januara 2022. godine, kada je u manastiru Karno, pod organizacijom i domaćinstvom igumana Luke, održana proslava pravoslavne Nove godine. Na toj proslavi, kojoj su prisustvovali gosti iz Srbije, predvođeni Mlađanom Đorđevićem, poznatim među nacionalističkim krugovima, orile su se četničke pjesme poput "Oj, četnici Ravne gore, zbijajte se u redove", a razvijene su zastave Ujedinjenog ravnogorskog pokreta, Ruske Federacije i "carske Rusije". Tada je iguman Luka organizirao i vatromet ispred manastira, nakon čega je uslijedilo pjevanje pjesama koje direktno oslikavaju četničku ikonografiju i mitologiju.

Takvi događaji nisu prolazni niti su bez političkog konteksta; oni su ritualizirane manifestacije jedne ideološke pozicije koja daje prednost jednom historijskom narativu, jednog ideologiji – četničkoj.

Izuzev slavljenja pjesama koje glorificiraju četništvo, manastir je te noći jasno funkcionirao kao prostor u kojem se nacionalistička svijest aktivno afirmira kroz simboliku, pjesmu i simbole izvan religijskog, ali itekako unutar političkog nacionalističkog diskursa.

Pored ovih spektakularnih događaja, iguman Luka se u javnim obraćanjima više puta obračunavao s lokalnim i federalnim medijima, negirajući optužbe o "oskrnavljenju groblja". Kada su mediji i neki lokalni islamski predstavnici tvrdili da su mezarja bila meta vandalizma, on je to demantovao i insistirao na tome da je riječ o "čestom ponavljanju neistina kojima se želi okriviti SPC i njega lično".

U pismu upućenom u januaru 2024. potpredsjedniku Republike Srpske Ćamilu Durakoviću, iguman Luka je Bošnjake opisao kao "preimenovanu osmanlijsku zaostavštinu" i koristio uvredljive i stereotypne formulacije koje idu daleko izvan granica religijskog govora. 

Pisao je tada Durakoviću povodom neustavnog dana RS-a odnosno snimka kojeg je Duraković objavio i na kojem se mogla vidjeti još jedna provokacija kada je u Kragljivodama lokalni monah okupio ljude, a selom se orio Baja Mali Knindža.