Da li VSTS reguliše pravosuđe ili neko izvan piramide kontroliše VSTS? Šta se dešava unutar Tužilaštva BiH? Ko tuži, a ko sudi u najvećoj pravosudnoj instituciji? Ko je kriv za nepotpuno izvršenje presude u predmetu protiv Milorada Dodika? Kako je novi prijedlog zakona o VSTS posvađao politiku i struku? Da li je moguće pomiriti suprotstavljene stavove, postoji li u pravu pravilo zlatne sredine? Je li pravda u BiH slijepa i može li progledati u mraku?

Gost emisije Plenum na Federalnoj televiziji bio je Sanin Bogunić, predsjednik VSTS-a.

Na pitanje da li je pravda u BiH zaista slijepa, Bogunić kaže da je to njen osnovni princip, ali i proces koji se stalno unapređuje.

„Pravda je po definiciji slijepa i treba biti takva… mogu vam kazati da svakim danom radimo na tome da pravda što više progleda u ovoj zemlji. Može bolje, svjesni smo i rizika i nedostataka i radimo na njihovom otklanjanju.“

Govoreći o stanju unutar sistema, naglašava da postoje i oni koji ne bi trebali biti dio pravosuđa.

„Mi kao rukovodstvo možemo primijetiti da u sistemu zaista ima određen broj ljudi koji ne zaslužuju tu biti, prije svega ljudi koji nisu bili spremni prijaviti svoju imovinu. Nakon brojnih rokova i instrukcija došli smo do toga da je jako mali broj nosilaca pravosudnih funkcija koji nije prijavio imovinu. Protiv njih su pokrenuti disciplinski postupci.“

Ističe i da je većina ipak pokazala visok stepen odgovornosti.

„S ponosom mogu kazati da su nosioci pravosudnih funkcija pokazali veliki stepen integriteta i na adekvatan način prijavili svoju imovinu, ta priča polako ide iza nas.“

Zakoni zapeli u parlamentu

Govoreći o zakonima ključnim za evropski put BiH, Bogunić kaže da problem nije u struci nego u političkom procesu.

„Zapeli su, bojim se, u parlamentu, tamo gdje trebaju biti doneseni. Nalazimo se u izbornoj godini i situacija je poprilično napeta. Mi želimo da se ti zakoni što prije usvoje, jer su preostali uslovi na evropskom putu, ali smo digli glas protiv nerazumnih rješenja.“

Ukazuje i na složenost cijelog procesa.

„Imamo pet-šest verzija zakona – to dovoljno govori o ozbiljnosti situacije. U nekim slučajevima ti prijedlozi nisu prošli ni osnovne testove, poput mišljenja Venecijanske komisije.“

„Suludo je etničke kvote stavljati u prvi plan“

Jedna od ključnih spornih tačaka su etničke kvote u zakonu o VSTV-u, koje, prema njegovim riječima, ne smiju biti iznad stručnosti.

„Mi smo prije svega za profesionalizam i struku. Etničke kvote stavljati u prvi plan, mislim da je to u današnje vrijeme suludo. Ovim zakonom bi se etničke kvote praktično ozakonile i to je naša najveća primjedba.“

Na direktno pitanje da li se time pokušava ovladati VSTV-om, odgovara:

„Indirektno da, jer bi takva rješenja imala uticaj na nezavisnost i profesionalnost pravosuđa.“

Provjera imovine tužilaca

Govoreći o prijedlozima za strožiju provjeru imovine sudija i tužilaca, Bogunić kaže da je struka za kontrolu, ali ne i za rješenja koja bi blokirala sistem.

„Mi smo za svaku razumnu provjeru imovine, ali za nerazumnu nismo… ako biste morali provjeravati članove porodice koji ne žive s vama, sistem bi se ozbiljno usporio. Mi nemamo načina da dobijemo podatke iz inostranstva za članove porodice, to bi usporilo imenovanja i napredovanja, a ne bi donijelo stvarni efekat.“

Ističe i da je nivo transparentnosti već visok.

„Ako pravosuđe nije transparentno, ja ne znam ko jeste, svaki nosilac funkcije prijavljuje svoju imovinu i ti podaci su dostupni.“

Govoreći o prijavi imovine, Bogunić kaže da je broj onih koji to nisu učinili minimalan.

„Na kraju je došlo do nekih šest-sedam lica koja zaista nisu prijavila imovinu. Neki su mogli opravdati razloge, neki su teški bolesnici, ali velika većina je prijavila svoju imovinu.“

Sukobi u Tužilaštvu BiH: „Trebalo bi biti više optužnica, a manje prepucavanja“

Komentarišući dešavanja u Tužilaštvu BiH, Bogunić priznaje da postoje nesuglasice, ali upozorava na pogrešne prioritete.

„Žao mi je što neke stvari prije osvanu u javnosti nego što dođu do nas, to šalje ružnu sliku o pravosuđu.“

Ističe da fokus treba biti na rezultatima.

„Trebali bismo imati mnogo više optužnica za ratne zločine, organizovani kriminal i visoku korupciju, a ljudi se bave prepucavanjima. Ličnim prepucavanjima se bave oni koji nisu potpuno posvećeni svom poslu.”

Poručuje da će VSTV reagovati kada bude potrebno.

„Budite uvjereni da je Vijeće reagovalo i da će tek reagovati… postoje procedure i vidjet ćete u narednom periodu šta će se dešavati.“

„Ako dozvole – neka bude tužilaštvo jednog lica“

O tvrdnjama da Tužilaštvo BiH funkcioniše kao „tužilaštvo jednog lica“, Bogunić odbacuje takav koncept, ali i odgovornost prebacuje na sistem.

„Ako 30 ili 50 tužilaca dozvoli da to bude tužilaštvo jednog lica – onda neka bude. Ja to u svom tužilaštvu nikada ne bih dozvolio i takav koncept mi se čini nemogućim.“

Na optužbe da štiti glavnog tužioca Milanka Kajganića, odgovara:

„Ne znam po čemu neko može zaključiti da ga štitim. Kada ne bude radio svoj posao ili prekrši zakon, neće biti milosti ni prema njemu ni prema bilo kome.“

Ratni zločini: napredak, ali i sporost

Govoreći o procesuiranju ratnih zločina, iznosi i pozitivne i kritične ocjene.

„Od 2013. riješeno je oko 87 posto predmeta ratnih zločina, to je impozantan podatak.“

Ipak, priznaje probleme u trajanju postupaka.

„Predmeti traju dugo, često nerazumno dugo i moramo ih ubrzati jer žrtve s pravom očekuju pravdu.“

Slučaj Dodik: „Sudovi imaju različite stavove“

O provođenju presude Miloradu Dodiku, Bogunić kaže da je VSTV već reagovao.

„Obratio sam se i Sudu BiH i Osnovnom sudu u Banjoj Luci. Oba suda su dostavila svoja izjašnjenja i dokumenti su u fazi analize.“

Naglašava da postoje različita pravna tumačenja.

„Sud BiH ima svoj stav, osnovni sud u Banjoj Luci ima svoj stav. Da li je neko postupio pravilno, utvrdit će disciplinski organi. Čeka se odluka disciplinskog tužioca, nemamo precizne rokove, ali očekujemo razrješenje u razumnom roku.“

Efikasnost i politički utjecaj

Bogunić priznaje da pravosuđe nije dovoljno efikasno.

„Nisam u potpunosti zadovoljan efikasnošću. Predmeti organizovanog kriminala i korupcije često traju dugo.“

Navodi i konkretne promjene.

„Prvi put smo predmete visoke korupcije uključili u planove rješavanja, očekujem da će to donijeti veću efikasnost.“

Kada je riječ o političkom utjecaju, tvrdi da sistemski pritisak ne postoji.

„Ja ne znam da postoji sistemski politički utjecaj. Ako ima konkretnih slučajeva, neka se prijave i bit će procesuirani. Ne kažem da nema pokušaja, ali sistemskog utjecaja – ne vidim. Ja nikada nisam osjetio političke pritiske.“

Organizovani kriminal i međunarodna saradnja

Govoreći o predmetima organizovanog kriminala, ističe značaj međunarodne saradnje.

„Dokazi iz aplikacija su ključni za borbu protiv organizovanog kriminala, pokazalo se da su jedan od najvažnijih alata. Očekujemo da Francuska do kraja godine dostavi dodatne podatke, to će otvoriti nove predmete i ubrzati postojeće.“

Dodaje da će se dio predmeta prebaciti na niže nivoe pravosuđa.

„Time ćemo rasteretiti Tužilaštvo BiH i ubrzati rad na predmetima.“

POSKOK: „Zadovoljan sam formiranjem“

Na kraju, osvrnuo se i na rad posebnog odjela za borbu protiv korupcije u FBiH.

„Zadovoljan sam formiranjem POSKOK-a. Takvi sistemi ne daju rezultate preko noći, ali vjerujem da će pokazati svoju vrijednost.“