Još sinoć svijet je bio na ivici direktnog rata. Američki predsjednik Donald Trump prijetio je Iran​u potpunim uništenjem mostova i elektrana, pa čak i nestankom čitave civilizacije, uz rok koji je isticao u ranim jutarnjim satima po teheranskom vremenu. Noćas – dramatičan zaokret. Napadi su obustavljeni, proglašen je dvosedmični prekid vatre, Hormuški moreuz djelimično otvoren, a pregovori sele u Islamabad. Je li riječ o ozbiljnom diplomatskom proboju ili samo o kratkoj pauzi pred novu, možda još opasniju fazu sukoba? O aktuelnoj situaciji i mogućim scenarijima za N1 govorio je Hamza Višća, vojnopolitički analitičar.

U komentaru situacije i dešavanja na Bliskom istoku protekle noći, Višća ističe da američki predsjednik vjerovatno i nije bio spreman na "potezanje okidača", ali je bio frustriran činjenicom da šest sedmica nakon početka sukoba nije miao ništa opipljivo da bi se proglasila pobjeda.

"Gurnuo je sebe u poziciju gdje se našao pred izborom - da li ostvariti prijetnju ili potkopati položaj unutar države i ući u rat i izgubiti predstojeće izbore koji su bitni za Kongres koji treba da odobri rat", navodi stručnjak.

Komentirajući činjenicu da su i jedna i druga strana proglasili pobjedu, smatra da niko nema razlog na to gledajući na broj poginulih na obje strane, utrošak sredstava i to koliko je fokus prešao na Hormuški prolaz.

"Ali nekoliko dana nakon što su ubili Ajatolaha i pogodili neke od vojnih instalacija, Amerika i Izrael su mogli proglasiti pobjedu. Iran u ovom ratu nije imao vojnih ciljeva, jedini cilj je bio da preživi režim i u tom smislu može proglasiti pobjedu, tim prije jer se ispostavilo da će se pregovori voditi, tj da će polazna baza biti deset tačaka koje je Iran predložio", naglasio je.

Osvrnuvši se na značaj Hormuškog prolaza, koji se pokazao u sedmicama iza nas, Višća navodi da je Hormuz bio izostavljen iz američkih planova, jer očito nisu razmišljali o mogućnosti njegovog zatvaranja za 20 posto svjetskog prometa energenata.

"Tim prije što su bili uljuljkani činjenicom da su lako sklonili Madura i učinili da venecuelanska nafta bude na strani Amerike, ali ispostavilo se da nemaju dovoljno i svijet nema dovoljno i ne može da trpi. Pričamo svi o nafti i plinu ali tu su mnog drugi proizvodi koji utječu na funkcionisanje svega, čak i promet metala koji su važni za vojnu industriju SAD-a", podsjetio je.

Na pitanje šta nam može donijeti ovo dvosedmično primirje i koji su realni scenariji pred nama, izdvaja dvije važne činjenice:

"Donijeće to da u petak počinju pregovori u Islamabadu, i da se ne desi ono da su u odvojenim prostorijama, doći će vjerovatno do sučeljavanja. Druga jako bitna stvar je da jedni i drugi su kupili vrijeme da se preslože i resetuju stavove koje su ranije imali. Ono što je jako važno, a treba primijetiti, neće biti lako SAD-u ponovo započeti rat, ulaze u predizbornu trku, a drugo, predstoji susret američkog i kineskog predsjednika koji bi trebao donijeti povoljnije rezultate".

Da li su opravdani strahovi o trećem svjetskom ratu, s obzirom na jučerašnje prijetnje američkog predsjednika?

"Kada se pojavi narativ koji je kažnjiv po međunarodnom humanitarnom pravu, bez obzira hoće li se ostvariti, onda morate biti zabrnuti", odgovara.

Ko je dans u boljoj poziciji - SAD i Izrael, ili Iran?

"Iz ovog što se dešavalo ovih šest nedjelja, Iran je izašao nešto jači nego što je ušao, i pozicija mu je jača, jer su prepoznali koliko je važan Hormuz i tu polugu koju su iskoristili nije mogao da prelomi ni Trump pa ni velikim vojnim angažmanom, jer radi se o nečemu što je važno za svijet i svijet neće blagonaklono gledati na dalje zatvaranje tog prolaza", smatra Višća.