Jedan od najznačajnijih trenutaka u australskoj vojnoj povijesti odvio se bez pompe na pisti u zračnoj luci Sydney, kada je Ben Roberts-Smith mirno izveden iz aviona u policijski automobil koji ga je čekao, piše BBC.

Roberts-Smith, najodlikovaniji živući vojnik u zemlji i najpoznatiji pripadnik svoje generacije, u utorak je optužen po pet točaka optužnice za ratni zločin ubojstva.

To slijedi nakon poznatog građanskog slučaja klevete, u kojem je prije tri godine utvrđeno da je bivši kaplar Specijalne zračne službe (SAS) i dobitnik Viktorijinog križa nezakonito ubio nekoliko nenaoružanih afganistanskih pritvorenika.

Roberts-Smith, koji je napustio Australske obrambene snage (ADF) 2013. godine, poriče sve nezakonite radnje i kaže da su optužbe "nečuvene" i da ih pokreću zlobne i ljubomorne kolege.

Njegov slučaj – koji će sada biti testiran po višim, kaznenim standardima – postao je predmet australskog obračuna s navodnom ponašnjom zemlje u Afganistanu, što je bacilo sjenu na njezino uvelike mitologizirano vojno nasljeđe.

„To što je Roberts-Smith sada optužen za ratne zločine - i to ne samo za jedan, već za više ratnih zločina - vrlo je značajan kulturni i društveni trenutak za zemlju koja je veći dio svoje povijesti... pridavala veliku važnost podvizima i doprinosima pripadnika svojih obrambenih snaga“, rekao je profesor Donald Rothwell za BBC.

Ali kazneni progon tako visoko odlikovanog veterana ujedno je i izvanredan trenutak za svijet.

„Ovo nikada prije nismo vidjeli“, kaže Deane-Peter Baker, stručnjak za etiku specijalnih snaga.

'Neviđeno' kazneno gonjenje

Kad se Roberts-Smith vratio kući iz Afganistana 2013. godine, smatran je nacionalnim herojem, budući da je odlikovan najvišim australskim vojnim odlikovanjem za samostalno svladavanje talibanskih boraca koji su napali njegov SAS vod.

Uslijedili su brojni govori i nastupi u upravnim odborima, naslovnice časopisa i veliki portreti, priznanja i nagrade - poput nagrade za Oca godine.

No 2018. godine, novine Nine počele su objavljivati ​​niz članaka u kojima se tvrdilo o nedoličnom ponašanju tijekom njegova vremena u SAS-u - tvrdnje o nezakonitim premlaćivanjima i ubojstvima zatvorenika, maltretiranju kolega i obiteljskom nasilju nad ljubavnicom.

Rekao je da je sve to neistina i u pokušaju da očisti svoje ime pokrenuo je visokoprofiliranu pravnu bitku. Trajala je sedam godina, koštala milijune dolara, a neki su je nazvali australskim "suđenjem stoljeća".

Izgubio je. Iako su tvrdnje o obiteljskom nasilju i neke od optužbi za maltretiranje odbačene, sudac Saveznog suda je 2023. presudio da su izvješća o četiri ubojstva koja je počinio u velikoj mjeri istinita, a ta je presuda potvrđena i u žalbenom postupku.

Roberts-Smith, 47, sada se suočava s još većim rizicima ako bude osuđen po pet točaka optužnice protiv njega: doživotnim zatvorom i neželjenim mjestom u povijesti.

Primatelji Viktorijinog križa iz drugih zemalja Commonwealtha suočili su se s kaznenim prijavama, ali vjeruje se da je Roberts-Smith prva osoba optužena za ratni zločin.

„Ako proširite leću i uzmete u obzir dobitnike ekvivalentnih nagrada u drugim zemljama, bilo bi vam vrlo teško pronaći nekoga tko je optužen za ratni zločin“, kaže Baker, koji je reformirao etičku obuku ADF-a nakon provjere njihovih rezultata u Afganistanu.

Zašto je istraga toliko dugo trajala?

Roberts-Smithovo uhićenje bio je kulminacija petogodišnje istrage posebnog nadzornog tijela osnovanog nakon značajne istrage o navodnim australskim ratnim zločinima u Afganistanu.

U Breretonovom izvješću iz 2020. pronađeni su "vjerodostojni dokazi" da su elitni vojnici nezakonito ubili 39 ljudi, te se preporučuje istraga 19 sadašnjih ili bivših pripadnika ADF-a.

Za to je osnovan specijalizirani tim, nazvan Ured posebnog istražitelja (OSI), ali napredak je bio spor.

OSI je pokrenuo 53 istrage, od kojih je 39 završeno. Do sada je optužio samo još jednu osobu, bivšeg vojnika SAS-a Olivera Schulza.

Ross Barnett, direktor istraga u OSI-ju, u utorak je rekao da se suočavaju s "izazovnim okolnostima" - koje uključuju ograničene sačuvane fizičke dokaze i nedostatak prekogranične policijske suradnje.

„OSI je dobio zadatak istražiti doslovno desetke ubojstava za koja se tvrdi da su počinjena usred ratne zone u zemlji udaljenoj 9000 km od Australije“, rekao je.

"Ne možemo ići u tu zemlju, nemamo pristup mjestima zločina... nemamo fotografije, planove lokacije, mjerenja, podatke o pronalasku projektila, analizu prskanja krvi... nemamo pristup pokojniku. Nema obdukcije."

Dodatni sloj složenosti je teret koji se stavlja na iskaze svjedoka takozvane "braće po oružju".

Iako je nekolicina Roberts-Smithovih kolega iznijela optužbe protiv njega, navođenje pripadnika vojske da svjedoče jedni protiv drugih protivno je neformalnim normama, rekao je za BBC Peter Stanley - bivši glavni povjesničar u Australskom ratnom memorijalu (AWM).

„Vojna kultura je uistinu važan faktor u tome“, rekao je.

„[Ali] potencijalni svjedoci koji bi inače možda šutjeli, prihvatili su ideju da je njihova glavna obveza prema istini, a ne prema prijateljstvima koja možda imaju.“

Malo je vjerojatno da je slučajnost da su oba slučaja koja su dospjela do suda bila predmet istraživačkog novinarstva, dodaje, što je možda otkrilo tragove za policiju i pomoglo u olakšavanju puta do kaznenog progona.

Barnett je novinarima rekao da je uhićenje Roberts-Smitha "značajan korak", ali da je OSI predan "brzom" završetku preostalih istraga.

Stvaranje australske pravne povijesti

Ali ni formalni sudski postupak vjerojatno neće biti brz.

„Nemamo suvremenog iskustva sa suđenjima za ratne zločine u Australiji“, kaže Rothwell, jedan od vodećih australskih stručnjaka za međunarodno pravo.

"Ovo je novost u smislu moderne australske pravne povijesti."

Osim prirode navodnih kaznenih djela, Roberts-Smithov slučaj predstavlja niz drugih izazova za pravni sustav.

Postoji pet različitih optužbi, a sve se odnose na događaje od prije nekog vremena - a sa svakom dolazi i brdo dokaza.

Tu je i logistička poteškoća koordinacije svjedoka, od kojih neki možda trebaju zaštititi svoj identitet iz sigurnosnih ili nacionalnih sigurnosnih razloga, kao i neki koji se nalaze u Afganistanu i s kojima je komunikacija gotovo nemoguća u trenutnim uvjetima.

Tu je i dilema suočavanja s mnoštvom potencijalno štetnih informacija koje su već javno dostupne, što uključuje pošteno i točno izvještavanje o 110 dana dokaza predočenih u građanskoj parnici za klevetu Roberts-Smitha.

U rijetkim slučajevima, sudac može sam predsjedavati suđenjem u Australiji, ali ako se slučaj sasluša pred porotom, teško je pronaći nekoga tko nije svjestan Roberts-Smitha.

„Neizbježno će to donekle zamutiti vodu“, kaže Rothwell.

Sve to, uzimajući u obzir i opća kašnjenja u australskom pravnom sustavu, znači da je suđenje "gotovo" godinama daleko, kaže Rothwell.

Schulz je, na primjer, u ožujku 2023. optužen za jedno ubojstvo, ali suđenje će mu biti tek sljedeće godine.

Vojno naslijeđe nacije pod vatrom

Australija je dugo pretpostavljala da su njezine trupe onakve s kojima se želite boriti, ali i protiv kojih se želite boriti: učinkovite, izdržljive, hrabre i odane, a istovremeno pravedne i etske.

Vrijednosti takozvanog Anzac duha - poznato povezanog s propalom ofenzivom koju su australske trupe izvele na Galipolju u Turskoj u Prvom svjetskom ratu - utkane su u australski osjećaj nacionalnog identiteta.

Ali ova dugotrajna saga dovodi u pitanje način na koji nacija vidi sebe i svoje snage.

Ankete su pokazale da to šteti povjerenju šire javnosti u obrambene snage i da je izvor nevolje za pripadnike ADF-a.

Ono što dodatno povećava zabrinutost jest tempo istraga - organizacije poput Lige vraćenih vojnika kažu da je to bilo nepravedno prema svima uključenima, uključujući obitelji navodnih žrtava u Afganistanu.

„Mora da je bolno za one koji se suočavaju s tim optužbama, pa čak i za sadašnje pripadnike Obrambenih snaga koji možda osjećaju da se njihova služba osporava“, kaže Stanley.

Ali tvrdi da bi bilo puno bolnije da su istražitelji pogriješili, kaže Stanley.

"Bilo bi tragično kada bi prerano podigli optužnice ili ne bi iznijeli najjasniji i najučinkovitiji argument."

Dijelovi Australije, međutim, dovode u pitanje jesu li ove istrage i kazneni progoni vrijedni truda.

Među njima su najbogatija Australka Gina Rinehart i bivši premijer Tony Abbott, koji je rekao da su neki vojnici specijalnih snaga iz afganistanske kampanje "izloženi obliku progona od strane zemlje kojoj su služili".

Bivši premijer John Howard također je objavio izjavu u kojoj je rekao da će uhićenje Roberts-Smitha "dirnuti srca milijuna".

„Ovo je teško pitanje za mnoge, jer testira do krajnjih granica ne samo naše poštovanje prema australskim vrijednostima, već i duboko i posebno poštovanje koje imamo prema onima koji su stavili svoje živote na kocku kako bi nas zaštitili.“

Andrew Hastie, vojnik koji je postao zastupnik, a koji je na suđenju za klevetu rekao da postoje "raširene glasine" o Roberts-Smithu i da je on sam došao do uvjerenja da su neke istinite, u izjavi je rekao da njegov bivši kolega iz SAS-a ima pravo na pretpostavku nevinosti, ali da "nitko od nas nije iznad zakona".

"Svi smo imali misiju služiti svojoj zemlji i 99% nas je svoj posao obavilo časno, i to u ratu koji je bio nevjerojatno frustrirajući."

Za neke je činjenica da Australija pokazuje vodstvo u tim pitanjima izvor utjehe. Druge zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, najavile su vlastite istrage u stilu Breretona o navodima o nedoličnom ponašanju.

„Na čudan način, ovo je trenutak na koji bi Australci trebali biti ponosni“, kaže Baker.

„Za naciju koja poziva na odgovornost pripadnika svojih oružanih snaga - nekoga tko je proglašen jednim od naših najvećih živućih heroja - pokazuje predanost etici, pristojnosti i vladavini prava što je nažalost vrlo rijetko među narodima.“

„To bi trebalo prepoznati i pozdraviti, koliko god to bilo neugodno ili tužno za mnoge ljude“, dodaje Stanley.