Nakon usvajanja Zakona o južnoj interkonkeciji u Predstavničkom domu federalnog parlamenta, ostaju li za ovaj projekat isti problemi? Pitanje izgradnje gasovoda na državnom zemljištu, upitan način izbora investitora i nadzora nad projektom.

Zbog svega, zakon bi se uskoro mogao naći i pred Ustavnim sudom Federacije. Podsjećamo da je u tekst zakona unesen investitor, američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy u potpunom američkom vlasništvu, ali i naglašeno da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad.

Međutim, dio poslanika upozorava da postoje problemi u zakonu koji bi mogli usporiti razvoj projekta. 

Netrasparentna dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez izrade studije izvodljivosti i provođenja tendera, na štetu građana i države, kažu o Južnoj interkonekciji u nevladinom sektoru.

"Nemate analize koliko je to dugoročno isplativo jer povećanje kapaciteta je šest puta. Južna interkonekcija ima kapcitet šest puta veće od trenutnih potreba BIH to nema veze ni sa čim što su te iste vlasti potpisale u svim sporazumima prema EU“, kazao je za BHRT Denis Žiško, iz "Aarhus centra".

Ne umanjujući značaj projekta u federalnom parlamentu, uglavnom opozicija, upozorava da je zakon nedorečen. I dalje ostaje problem upotrebe državne imovine ali i korištenja imovine i prava lokalnih zajednica, kojima se, smatra zastupnik Slaven Raguž, otvara prostor da zaštitu traže pred Ustavnim sudom. 

"Jedince lokalne samouprave i županije u potpunosti izuzete ne samo iz procesa odlučivanja nego i iz procesa zaštite osnovnih prava, garantiranih ustavom i zakonima, da samo jedna jedinica lokalne samouprave“, navodi Raguž.

Definirani rokovi za predaju dokumentacije invenstitoru su prekratki, smatra Mirsad Zaimović,

zastupnik SDA u Parlamentu FBiH.

"Tu se postavlja pitanje i opasnosti da sutra investitor tuži Federaciju jer mu nije dostavljena dokumentacija i da sutra Federacija trpi od strane investitora zbog izgubljene dobiti“, navodi Zaimović.

Predviđeno je da investitor nema obavezu plaćanja za zemljište na kojem će biti trasa gasovoda koje je u javnom vlasništvu. Definirano je i da samo Parlament Federacije može odobriti promjene vlasničkog udjela američkog partnera, koji je kao investitor unesena i u sam tekst zakona, što se u praksi prvi put dešava.

Zakon će se uskoro naći pred delegatima federalnog Doma naroda. Usvajanje mora biti gotovo do kraja mjeseca, kada se očekuje potpisivanje međudržavnog sporazuma o povezivanju plinovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Više u prilogu BHRT-a.