Eskalacija rata u Iranu mogla bi izazvati globalnu recesiju, upozorava MMF. Prognoze rasta smanjene za SAD i svjetsko gospodarstvo, dok Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi najveće pogoršanje među zemljama G7.

Moguće dodatno zaoštravanje sukoba u Iranu predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnom gospodarstvu, upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF). Prema njihovim procjenama, takav razvoj događaja mogao bi potaknuti recesiju na svjetskoj razini, uz istodobni rast inflacije i snažne poremećaje na financijskim tržištima.

U sve nestabilnijem globalnom okruženju, MMF sa sjedištem u Washingtonu ističe kako se gospodarska šteta uzrokovana sukobom na Bliskom istoku kontinuirano povećava. Kao rezultat toga, smanjene su prognoze gospodarskog rasta za 2026. godinu, uzimajući u obzir dosadašnje posljedice rata, piše The Guardian.

Nestabilnost na energetskim tržištima

U svom polugodišnjem izvješću MMF navodi kako će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine pretrpjeti najveće smanjenje prognoze rasta među zemljama skupine G7, uz jednu od najviših stopa inflacije. Čak i u slučaju da se negativni učinci rasta cijena energije ublaže do sredine 2026., izgledi ostaju nepovoljni. U najgorem scenariju, koji uključuje dugotrajan rat i trajno visoke cijene energije, svijet bi se mogao suočiti s “situacijom na rubu globalne recesije”, što bi bio tek peti takav slučaj od 1980. godine.

Cijene nafte ponovno su premašile razinu od 100 dolara po barelu u ponedjeljak, uslijed nestabilnog trgovanja na svjetskim tržištima. Razlog tome je zastoj u ključnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i početak američke blokade Hormuškog tjesnaca. U utorak je cijena nafte Brent blago pala na 98,5 dolara po barelu, potaknuta nadama u nastavak mirovnih pregovora. Dok se ministri financija i guverneri središnjih banaka okupljaju u Washingtonu na proljetnim sastancima MMF-a i Svjetske banke, Fond upozorava kako rat dodatno pogoršava izglede za globalni rast.

MMF upozorava da će sve zemlje osjetiti posljedice u vidu sporijeg rasta i veće inflacije, no najveći teret snosit će neto uvoznici energije i zemlje u razvoju. Ističući utjecaj krize na američka kućanstva, osobito u kontekstu nejasnih izjava Donalda Trumpa o ciljevima SAD-a na Bliskom istoku, MMF je snizio prognozu rasta američkog gospodarstva za 2026. godinu na 2,3%.

Ujedinjeno Kraljevstvo pod posebnim pritiskom

Najveće smanjenje prognoze među zemljama G7 odnosi se na Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je očekivani rast snižen na 0,8%, uz upozorenje da bi inflacija mogla dosegnuti gotovo 4%. U tom kontekstu, britanska ministrica financija Rachel Reeves planira na sastancima MMF-a pozvati na koordinirani međunarodni odgovor na gospodarske posljedice rata.

Reeves, koja u Washington stiže kasno u utorak, također će predstaviti pristup britanske vlade pružanju ciljanih i privremenih mjera potpore poduzećima. Reagirajući na izvješće MMF-a, Reeves je izjavila: “Rat u Iranu nije naš rat, ali će imati svoju cijenu za Ujedinjeno Kraljevstvo. To nisu troškovi koje sam željela, ali su troškovi na koje ćemo morati odgovoriti.

“Obvezala sam se da će moj gospodarski pristup ovoj krizi biti i prilagodljiv promjenjivom svijetu i odgovoran u nacionalnom interesu, uz kontrolu inflacije i kamatnih stopa kako bi se zaštitila kućanstva i poduzeća.”

Tri moguća scenarija razvoja krize

Kako pritisci na globalno gospodarstvo rastu, MMF u svom izvješću World Economic Outlook (WEO) iznosi tri moguća scenarija razvoja rata. Čak i kratkotrajan sukob imao bi negativan utjecaj na rast i potaknuo inflaciju u odnosu na prethodne prognoze. Glavni ekonomist MMF-a, Pierre-Olivier Gourinchas, izjavio je: “Unatoč nedavnim vijestima o privremenom primirju, određena šteta već je učinjena, a rizici pada i dalje su povišeni.”

Osnovni scenarij: usporavanje rasta

U osnovnom scenariju, koji pretpostavlja da će se poremećaji u svjetskom gospodarstvu smanjiti do sredine 2026., globalni rast pao bi s 3,4% prošle godine na 3,1% u 2026. Istodobno, inflacija bi porasla na 4,4%, odražavajući već postojeći pad životnog standarda uzrokovan rastom cijena energije.

Negativni scenarij: dugotrajniji poremećaji

Ako se sukob produlji, MMF upozorava na moguće dugotrajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca i dodatna oštećenja infrastrukture za proizvodnju i preradu nafte, što bi imalo dublje i dugotrajnije posljedice za globalno gospodarstvo. U tom “nepovoljnom scenariju”, u kojem cijena nafte ostaje oko 100 dolara ove godine, rast bi pao na 2,5%, dok bi inflacija porasla na 5,4%.

Teški scenarij: globalna recesija

U najgorem slučaju, uz dugotrajan i intenzivan rat koji bi održavao cijenu nafte iznad 110 dolara do 2027., globalni rast pao bi na oko 2%, što se često smatra pragom globalne recesije. MMF procjenjuje da je globalni rast pao ispod te razine samo četiri puta od 1980., posljednji put tijekom pandemije 2020. i nakon financijske krize 2008. godine. Inflacija bi u tom slučaju premašila 6%, što bi prisililo središnje banke diljem svijeta na povećanje kamatnih stopa kako bi spriječile ukorjenjivanje rasta cijena.

Preporuke MMF-a

S obzirom na rizik eskalacije sukoba na Bliskom istoku, MMF ističe kako je najbolji način za ograničavanje gospodarske štete – okončanje rata. Uz to, poziva središnje banke na oprez te preporučuje vladama da eventualne hitne mjere potpore budu privremene i ciljane, s obzirom na visoke razine javnog duga.

“Neciljane mjere – poput ograničenja cijena, subvencija i sličnih intervencija – popularne su, ali su često loše osmišljene i skupe”, zaključio je Gourinchas.