Kremlj umanjuje značaj izbornog poraza Viktora Orbana, svog najbližeg saveznika u Evropskoj uniji. Iz Moskve poručuju kako su zadovoljni što je novoizabrani mađarski premijer Péter Magyar pokazao otvorenost za pragmatičan dijalog, no istovremeno zauzimaju oprezan stav. Gubitak ključnog partnera u Evropi prisilit će Kremlj na preispitivanje mogu li se ikada u potpunosti pouzdati u lidere iz demokratskih država, piše The Guardian.

Kremlj umanjuje značaj poraza

"Za sada sa zadovoljstvom primjećujemo, koliko razumijemo, njegovu [Magyarovu] spremnost na pragmatičan dijalog", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "S naše strane postoji obostrana spremnost, a dalje ćemo se ravnati prema konkretnim potezima nove mađarske vlade."

Dan ranije, Moskva nije čestitala Magyaru na pobjedi. Umjesto toga, Peskov je jasno dao do znanja da Mađarska više ne uživa poseban status i da sada, zajedno s ostatkom Evrope, spada u kategoriju "neprijateljskih zemalja".

No, s obzirom na razmjere Orbanova poraza nakon 16 godina na vlasti, Moskvi nije preostalo drugo nego priznati gubitak. "Mađarska je donijela svoj izbor. Mi taj izbor poštujemo", rekao je Peskov u ponedjeljak. Ton Moskve, koja umanjuje važnost gubitka ključnog saveznika, podsjeća na retoriku nakon pada sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

Tada se Kremlj brzo distancirao od Asada kako bi pokušao sačuvati utjecaj kod novog vodstva. "Nikad nismo bili prijatelji s Orbanom", izjavio je Peskov, dodavši da Moskva ostaje otvorena za dijalog i izgradnju dobrih, obostrano korisnih odnosa s Budimpeštom.

Magyar najavljuje pragmatičnu politiku

Novoizabrani mađarski premijer Péter Magyar u svojim je prvim izjavama signalizirao da ne treba očekivati dramatičan prekid odnosa s Rusijom. Najavio je da će Mađarska zadržati pragmatičnu vanjsku politiku - nastavit će kupovati rusku naftu i zadržati oprez po pitanju Ukrajine - ali i istovremeno nastojati ponovno uravnotežiti odnose sa Zapadom.

"Ne možemo promijeniti zemljopis", rekao je novinarima, dodavši da će Mađarska morati pronaći rješenje za uvoz energenata, uključujući i one iz Rusije. Budući premijer naslijedit će posrnulo mađarsko gospodarstvo koje uvelike ovisi o Rusiji, koja osigurava više od 80 posto plina i sirove nafte.

Očekuje se da će ta ovisnost Moskvi jamčiti utjecaj u Mađarskoj u godinama koje dolaze. "Rusija će biti ondje, Mađarska će biti ovdje. Ali pokušat ćemo se diverzificirati", rekao je Magyar. Ipak, jasno je dao do znanja da ga ne zanima uloga koju je Orban igrao za Putina.

Nije ostavio nimalo prostora sumnji da Rusiju smatra agresorom u sukobu s Ukrajinom. "Ako Vladimir Putin nazove, javit ću se", rekao je. "Kad bismo razgovarali, mogao bih mu reći da bi bilo dobro nakon četiri godine prekinuti ubijanje i završiti rat."

Kraj posebnog odnosa

Ovakav stav predstavlja značajan odmak od Orbanove retorike o ruskoj invaziji. Godinama Orban i Putin nisu skrivali međusobno divljenje, ali ni obostranu korist, kako u javnosti, tako i privatno.

Od početka ruskog rata 2022. godine, Mađarska je sustavno radila na ublažavanju odgovora EU-a - lobirala je za blaže sankcije, više puta blokirala pomoć Kijevu, a nedavno je stavila i veto na višemilijardski zajam EU-a koji je Ukrajini bio hitno potreban za obranu od ruske agresije.

Prema procurjelim telefonskim razgovorima, Orban je iza zatvorenih vrata ruskom čelniku navodno poručio: "Stojim vam na raspolaganju." Ruske obavještajne službe i državni mediji također su navodno pokušali utjecati na izbore u Orbanovu korist.

Gubitak ruskog političkog kapitala osjetio se i na ulicama Budimpešte i diljem zemlje, gdje su tijekom slavlja dugo u noć odjekivali povici "Ruszkik, haza" (Rusi, idite kući). Slogan, koji vuče korijene iz Mađarske revolucije 1956., tijekom kampanje su oživjeli Orbanovi kritičari u znak prosvjeda protiv bliskih veza njegove vlade s Moskvom.

Otriježnjujuća lekcija

Za Kremlj je mađarski izborni rezultat bio otriježnjujući trenutak, smatra Aleksandar Baunov, politički analitičar u Carnegie Endowment for International Peace. Tvrdi da će Orbanov pad učvrstiti dugogodišnje mišljenje među tvrđom strujom u ruskim elitama da je oslanjanje na vođe sklone Kremlju u Europi, gdje demokratski sustavi mogu dovesti do naglih promjena vlasti, vrlo rizična strategija.

"U Moskvi je zaključak da su samo istinski autoritarni sustavi pouzdani partneri, a nade da bi Zapad jednog dana mogao postati sličan Rusiji su iluzorne", rekao je Baunov. Ta se lekcija, tvrdi on, proteže daleko izvan Mađarske. "Ovo služi i kao podsjetnik da se ne treba previše oslanjati na figure poput Donalda Trumpa.

On bi mogao nestati jednako naglo kao što se i pojavio", dodao je. Neki su, ukazujući na Trumpove loše rezultate u anketama u SAD-u, postavili pitanje ima li Kremlj strategiju ako američkog predsjednika naslijedi konvencionalniji političar, neskloniji Rusiji.

Ruski blogeri: Oslonac samo na vlastite snage

"Pitam se postoji li za to pametan plan", napisao je Fighterbomber, ruski vojni zrakoplovni Telegram kanal povezan sa zračnim snagama. "Na Trumpovo mjesto došao bi običan, neupečatljiv američki predsjednik koji će opskrbiti Ukrajinu svim oružjem koje joj treba i ponuditi svaki oblik dostupne podrške."

Ipak, prevladavajući zaključak u širokom ekosustavu ruskih komentatora i proratnih blogera bio je da se Moskva u ratu u Ukrajini može osloniti samo na sebe.

"Ni Mađari, ni Slovaci, niti iko drugi neće umjesto nas probijati neprijateljsku obranu", napisao je Aleksandar Koc, novinar prokremljovske Komsomolske Pravde, referirajući se na slovačkog premijera Roberta Fica, koji sada ostaje najviše promoskovski orijentiran čelnik u bloku.

"Do pete godine rata trebalo bi biti jasno da vanjski faktori imaju tek neizravan utjecaj na našu situaciju u Ukrajini", dodao je Koc.