Pomorska blokada Hormuškog tjesnaca, koju od ponedjeljka provode Sjedinjene Države, mogla bi brzo osakatiti gospodarstvo Irana, prekinuti većinu trgovine, zaustaviti izvoz iranske nafte te uzrokovati inflaciju i pritisak na rial, nacionalnu valutu, u roku od samo nekoliko tjedana. Iranska ekonomija u ogromnoj mjeri ovisi o Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi više od 90% uvoza i izvoza, što godišnje iznosi 109,7 milijardi dolara, piše Jutarnji list.

Zbog toga je Iranska središnja banka prije nekoliko dana upozorila predsjednika Masouda Pezeškiana da bi obnova ratom oštećenog gospodarstva zemlje mogla trajati više od desetljeća, otkrio je nezavisni portal Iran International. U dokumentu koji je upućen Pezeškianu (u Iranu predsjednik države upravlja vladom) visoki ekonomski dužnosnici poručili su da bi oporavak od šteta nanesenih tijekom 40-dnevnog rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, u kombinaciji s već krhkom ekonomskom situacijom Irana, mogao potrajati i do 12 godina.

Porast inflacije

Iz Središnje banke upozorili su i da će uništavanje proizvodnih kapaciteta vjerojatno izazvati nagli porast inflacije u nadolazećim mjesecima. Prema procjeni koja je dostavljena predsjedniku Irana, inflacija bi mogla doseći i do 180% ako se nastavi pad industrijske proizvodnje, a nezaposlenost poraste za oko dva milijuna ljudi jer se tvornice, pružatelji usluga i mala poduzeća bore s nastavkom poslovanja. Zbog toga je guverner središnje banke Abdolnaser Hemati napravio hrabar potez i pozvao Pezeškiana da poduzme hitne korake za stabilizaciju gospodarstva, uključujući vraćanje punog pristupa internetu i postizanje sporazuma sa Sjedinjenim Državama.

Očekuje se da će blokada Hormuškog tjesnaca prekinuti gotovo cjelokupnu iransku pomorsku trgovinu i dovesti do zatvaranja naftnih polja u toj državi u roku od nekoliko tjedana. Potraje li, blokada bi učinkovito poništila iranske izvozne prihode već u roku od nekoliko dana i izazvala kaskadne učinke u cijelom financijskom sustavu. Pošiljke sirove nafte bile bi prva i najteža žrtva. Iran izvozi otprilike 1,5 milijuna barela dnevno, što generira prihode od oko 139 milijuna dolara na dan.

Otok Harg

Najvažniji je otok Harg, preko kojeg se dalje plasira 90% izvoza sirove nafte, a cilj američke blokade je očit - ako Iran ne može izvoziti naftu kroz Hormuz, to će izazvati prekid primarnih izvora prihoda Islamske Republike u stranoj valuti.

Nije riječ isključivo o nafti jer je zaustavljen i izvoz petrokemikalija, vrijedan otprilike 54 milijuna dolara dnevno. Postrojenja u lukama Asalujeh, Imam Homeini i Šehid Radžei nalaze se unutar Perzijskog zaljeva i odatle se izvoze minerali i metali u vrijednosti otprilike 88 milijuna dolara dnevno, ali zbog blokade pali bi za devet desetina, što bi za Iran značilo gubitak dodatnih 79 milijuna dolara prihoda dnevno.

Alternativne izvozne rute nedovoljne su za nadoknadu gubitaka. Terminal Jask, osmišljen kao obilaznica za Hormuz, radi daleko ispod predviđenog kapaciteta, s efektivnim protokom procijenjenim na oko 70.000 barela dnevno, dok luka Šabahar i postrojenja u Kaspijskom moru obrađuju samo djelić nafte koja se prevozi kroz luke Perzijskog zaljeva. Zajedno, ove rute mogle bi nadoknaditi manje od desetine trenutačnih količina iranskog izvoza.

Tu je i uvoz

Osim toga, Iran kroz Hormuški tjesnac dnevno uvozi robu u vrijednosti od oko 159 milijuna dolara, uključujući industrijske proizvode, strojeve i hranu. Prekidi u tim tokovima vjerojatno bi ubrzali inflaciju, koja je već naglo porasla na 180 posto. Zajedno, brojke sugeriraju da će američka pomorska blokada Iranu nanijeti otprilike 13 milijardi dolara mjesečne ekonomske štete, kroz gubitke izvoza i poremećeni uvoz. Iranska gospodarska struktura, koja uvelike ovisi o tranzitnim rutama Perzijskog zaljeva i izvozu energije, ekonomski je pred kolapsom, ako potraje blokada Hormuza.

Cijene osnovnih namirnica poput riže već su porasle i do sedam puta u posljednjih nekoliko mjeseci i svaki prekid uvoza produbio bi nestašicu opskrbe te dodatno opteretio kupovnu moć običnih stanovnika Irana.

Oni su 28. prosinca počeli prosvjedovati, a uzrok je bila ekonomska kriza: kolaps nacionalne valute i vrtoglavi rast inflacije. No slogani, koji su bili isključivo ekonomski, brzo su postali politički: prosvjednici su tražili svrgavanje ajatolaha Alija Hamneija i preispitivanje cijele politike Islamske Republike. Zna se kako je završilo - režim je isključio internet, zatvorio Iran od ostatka svijeta i u masovnim masakrima pobijeno je oko 30.000 ljudi.

Sada je rial dodatno oslabio. Na crnom tržištu jedan dolar vrijedi 1,6 milijuna riala (prije deset mjeseci dolar se mijenjao za 430.000 riala), a prekid priljeva deviza uslijed blokade Hormuza vjerojatno će pojačati deprecijaciju, dodatno ograničiti pristup gotovini, a možda čak izazvati hiperinflaciju. Iranske banke već su uvele ograničenja povlačenja sredstava, što je dokaz prijeteće financijske krize.