Nakon 16 godina Viktor Orban je detroniziran. Novi premijer Peter Magyar najavio je promjene koje bi trebale stubokom promijeniti Mađarsku, uključujući obračun s Orbanovom koterijom, novi zakon o medijima te normalizaciju odnosa s Bruxellesom. Predsjedniku Tamasu Sulyoku je rekao da odstupi s vlasti jer nije dostojan zastupati interese mađarske nacije, u suprotnom je najavio promjenu mađarskog ustava. Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula govori za 24sata.hr da je u briselskim hodnicima pobjeda Magyara dočekana s olakšanjem, ali da ne treba dizati euforiju.

 - Bez obzira na osjetno olakšanje zbog Magyarove pobjede u najvećem dijelu EU, entuzijazam njegovih birača ne treba ipak u cijelosti kopirati kada se ovaj događaj analizira izvan Mađarske. Uvijek volim naglasiti kako se često lakše riješiti diktatora ili autokrata nego otkloniti okolnosti koje su ih dovele i zadržavale na vlasti. Sigurno je da će kao novi mađarski premijer povući neke poteze u prilog zajedničkih politika EU da istakne razliku u odnosu na prethodnika, ali i da odblokira novac koji je Bruxelles godinama uskraćivao Budimpešti zbog Orbanovih kroničnih opstrukcija. Magyar će vjerojatno skinuti mađarski embargo na kredit Ukrajini dok će zadržati suzdržaniji narativ prema ratnim naporima Kijeva. Treba naglasiti da pobjednička Tisza pripada EPP-u, političkoj skupini desnog centra koja danas ima izrazitu prevagu unutar EU. Dakle, Magyar automatski ulazi u europski politički mainstream što mu može olakšati manevriranje, ali time preuzima i obveze te grupacije. Vjerojatno će se uspjeti uklopiti budući da je cijela EU već duže vrijeme naglašeno desno orijentirana - govori nam SDP-ov eurozastupnik.

Upravo je opetovano Orbanovo opstruiranje pomoći Ukrajini dovelo plan od 90 milijardi eura na stranputicu, a paroksizam antiukrajinskog sentimenta je stigao u predizbornoj kampanji kada je Orban optužio Ukrajinu za miješanje u izbore, spominjao fantomske false flag operacije, te potencijalnu ukrajinsku agresiju.

- Cijeli taj arsenal optužbi, podmetanja i oslanjanja na izborni sustav namješten tako da gotovo vječno ostane na vlasti nije bio Orbanu dovoljan u srazu s biračkim tijelom koje mu je plebiscitarnom odlukom poručilo da je bilo dosta života u ambijentu endemske korupcije, urušenog gospodarstva, izolacije u EU i podilaženja ruskim vlastodršcima. Mađari su ovaj put gotovo očajnički optirali za alternativu koja je na ovim izborima uspješno izbjegla ranije greške oporbenih stranaka i koalicija u pokušajima detroniziranja Orbana i FIDESZ - govori nam Picula.

Orban i Vučić

Orban je imao prisne odnose s Aleksandrom Vučićem. Redovno su se sastajali, davali stamenu podršku jedan drugom, potpisali su sporazum o suradnji u području obrane u travnju 2025., te vodili slične politike prema Moskvi i Pekingu, pogotovo u kontekstu kineskog puta svile.

 - Orbánova Mađarska bila je za Srbiju pod sadašnjim vodstvom država članica koja je sustavno štitila sve destruktivne politike Beograd i sprječavala sankcioniranje Vučićevog režima u europskim institucijama. Odnos prema autokratskom partneru političara sličnog profila kojeg je na izborima uvjerljivo pobijedio kod kuće bit će jedan od jasnih indikatora nove mađarske vanjske politike - rezonira Picula te dodaje da je Orbanov poraz na izborima, epilog iz noćne more za Aleksandra Vučića.

 - To je upozorenje da autoritarni playbook, odnosno kontinuirani obračun s institucijama liberalne demokracije, kontrola medija, represija prema svim kritičarima i ambivalentan odnos prema europskim integracijama u konačnici ima vijek trajanja. O razini zabrinutosti Vučićevog režima nakon Orbanovog poraza možda najbolje govore naslovnice notornih tabloida pod njegovom kontrolom. Jako se napinju da objasne kako se mađarski scenario nikako ne može ponoviti u Srbiji. Mene to podsjeća na zviždanje uplašenog u mraku - rekao nam je izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.

U posljednje vrijeme aktualizirala se priča kako bi Srbija zbog potkopavanja neovisnosti pravosuđa, gaženja medijskih sloboda i gušenja prosvjeda mogla ostati bez 1,5 milijardi europskog novca. Na pravoslavni Uskrs, Ana Brnabić je prozvala Tonina Piculu.

 - Građani Srbije, za Uskrs vam Tonino Picula poručuje da će se boriti da vam ukinu sve EU fondove. Za Uskrs je njegova poruka da Srbiji želi manje novca za škole, bolnice, okoliš, ceste i pruge, samo zato što sami želite izabrati tko će voditi Srbiju i zato što podržavate Aleksandra Vučića. Nakon što je predsjedniku Srbije zamjerio što vodi prosrpsku politiku, ovo je Piculina poruka za pravoslavni Uskrs" - poručila je predsjednica Skupštine Srbije kojoj očigledno ne smetaju novci Europske unije koja je često pod verbalnom kanonadom službenog Beograda.

- Što se tiče mogućih financijskih sankcija EU Vučićevoj Srbiji, nema još službene potvrde da će se to i dogoditi. Međutim, postoje svi razlozi da se promijeni ne samo narativ EU prema Beogradu, nego ono što je puno važnije - dosadašnja politika povlađivanja. Jedino od čega Vučić zaista strepi nisu ritualne političke kritike nego blokada novca iz EU fondova. Plan rasta i reformi za države Zapadnog Balkana smo usvojili 2024. godine. Ukupno je težak šest milijardi 300 milijuna eura, a namijenjen je oporavku i poticanju tamošnjih ekonomija. Isplate državama su uvjetovane striktnim kriterijima. Srbija već neko vrijeme znatno usporava reforme pa čak i nazaduje što je osobito vidljivo u područjima neovisnosti pravosuđa, slobode medije, integriteta izbora i pritiska na kritičare režima - objasnio nam je gospodin Picula. 

Dodao je da radi na novom izvješću o Srbiji i da je jedan potez Vučića natjerao vladajuću nomenklaturu u Bruxellesu da napokon kažu' e, sada je dosta'.

 - Moje novo izvješće o stanju u Srbiji je još u izradi. Predstavio sam njegov nacrt na Odboru za vanjsku politiku na koji je pristiglo više od petsto amandmana. Sada radim na izradi kompromisnih amandmana, a što će biti predmet rasprave o konačnom izgledi izvješća. Što se tiče takozvanih Mrdićevih zakona, njihovo donošenje je vjerojatno bila kap koja je prelila čašu strpljenja čak i predugo prebenevolentne Europske komisije. Njima se ozbiljno ograničavaju ovlasti specijalnog tužiteljstva za borbu protiv korupcije i mogućnosti pravosuđa da procesuira korupciju dok organi progona dobivaju ovlasti da kriminaliziraju kritičare režima - objašnjava nam Tonino Picula.

Šta Vučić radi?

“Mrdićevi zakoni” predstavljaju skup od pet izmjena i dopuna pravosudnih zakona usvojenih u Srbiji početkom 2026. godine, koji su dobili ime po Uglješi Mrdiću, narodnom zastupniku vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), koji ih je predložio. Riječ je o izmjenama i dopunama pravosudnih zakona, uključujući izmjene koje se odnose na Tužiteljstvo za organizirani kriminal i pravila o upućivanju tužitelja.

Pravosudna struka i dio javnosti izrazili su zabrinutost, smatrajući da ovi zakoni predstavljaju pokušaj političke kontrole pravosuđa. Kritike se osobito odnose na način predlaganja zakona, s obzirom na to da takve sustavne zakone obično predlaže Ministarstvo pravosuđa nakon javne rasprave, a ne narodni zastupnik.

Rat u Ukrajini

Orban je bio možda i najveći Putinov saveznik unutar EU. Skandal s telefonskim razgovorom između Pétera Szijjárta i Sergeja Lavrova u kojem je Orbanov ministar iznosio detalje pregovora i sastanaka iza zatvorenih vrata u Bruxellesu, najbolje oslikavaju što je Orban predstavljao za Putina. Moskva je odmah nakon izbora oprala ruke i navela da im Orban nikada nije bio saveznik.

 - Orbanova Budimpešta je bila glavni blokator ne samo zajedničke financijske pomoći EU Ukrajini nego i nastavka puta Kijeva prema članstvu u EU. Vjerujem da će Magyar pristati na isplatu već dogovorenih devedeset milijardi eura Ukrajini, ali tek treba vidjeti koliko će biti spreman sudjelovati u ostalim aspektima suradnje Bruxellesa s Kijevom ponajprije zbog nekih otvorenih bilateralnih pitanja Mađarske i Ukrajine. U tom pogledu, i fleksibilnost od strane Zelenskog može samo pomoći u saniranju narušenih odnosa - govori nam te dodaje da bi nestanak tog rušilačkog, remetilačkog faktora mogao imati i utjecaja na polja smrti na istoku Ukrajine.

 - Naravno da ne treba podcijeniti efekte promjene vlasti u Mađarskoj u kontekstu jačanja općih sposobnosti Ukrajine da se uspješnije odupre ruskim invazorima; od dizanja morala onima koji na prvoj crti brane zemlju do onih koji u pozadini brinu da vojska i građani imaju ono što im treba. Deblokada već dogovorenog novca za potporu Ukrajini mora biti poticaj Uniji da još odlučnije nastavi s politikom suprotstavljanja neliberalnim i autokratskim politikama na svom tlu kao i diktatorskim režimima u svom susjedstvu - rezonira Picula.

Ursula von der Leyen je u ponedjeljak rekla kako je došlo vrijeme za preispitivanje prava veta i prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom u vanjskoj politici kako bi se spriječile buduće blokade. Pravo veta pogotovo je došlo u centar pozornosti tijekom Orbanovih blokada pomoći Ukrajini.

 - Razumijevanje mehanizama odlučivanja u Vijeću Europske unije ključno je za razumijevanje stvarne moći država članica. Sustavi glasanja koji se primjenjuju predstavljaju osigurače koji jamče da se u Europi više nikada ne može dogoditi dominacija jedne sile nad drugima. Osnivači EU su znali da stabilnost može proizaći samo iz sustava u kojem će i najmanje države imati mogućnost da kažu“ ne“. Taj princip suverene ravnopravnosti bio je apsolutan na počecima, kada se o svemu odlučivalo jednoglasno. Ali već je Lisabonski ugovor donio današnju balansiranu arhitekturu glasanja koja razlikuje ono što je “vitalni nacionalni interes“ od onoga što je “zajednička politika“. Međutim, s rastom broja članica, kao i jačanjem autoritarnih antieuropskih tendencija u pojedinim članicama, postaje jasno da apsolutno pravo veta s vremenom vodi cijelu EU u paralizu. Taj balans je zato potrebno prilagoditi novim okolnostima u skladu s prijetnjama nove generacije. Naravno, bez konsenzusa je nemoguće dogovoriti gdje je potrebno odustati od konsenzusa - objašnjava nam.

Hrvatska i Mađarska

Na pitanje što očekuje od nove mađarske vlasti u kontekstu odnosa s Hrvatskom, Tonino Picula odgovara nam da se nada kako će odnosi biti bolji, ali ostaje pitanje u kojoj mjeri je moguća neka renesansa u odnosima dok se ne raspetljaju ozbiljni prijepori u otvorenim pitanjima poput suradnje u pravosuđu i energetici.

 - Nostalgičnost prema nekoj Velikoj Mađarskoj kao i npr. promoviranje ideje “srpskog svijeta” nimalo nisu sukladni vrijednostima euroatlantskih integracija. Dapače predstavljaju njihovu suštu suprotnost. Čak i oni u Mađarskoj koji prema takvim nazorima gaje mekša, benevolentnija stajališta, moraju uzeti u obzir opravdanu osjetljivost susjednih država i naroda koji imaju dobre razloge za sumnjičavost prema glorifikaciji za njih traumatičnih povijesnih perioda - tvrdi Picula.

MAGA, Trump i EU

Pojava JD Vancea kao Deus ex Machine nije uspjela spasiti Orbana od potopa kojeg je doživio na izborima. Trump je redovno Orbana nazivao domoljubom i branikom od globalizma, dekadentnih sivih eminencija i duboke države. Orban je bio jedan od rijetkih političara u EU koji nije bio meta napada i prostih tirada na Truth Socialu.

 - Odlazak Orbana s vlasti nije za ovu američku administraciju samo izborni neuspjeh jednog njima bliskog političara nego i težak poraz koncepta koji iza fasade formalnog zadržavanja demokratskih institucija postupno radikalno transformira sustav u autoritarnu nadmoć nad svim segmentima društva. Nova američka strategija nacionalne sigurnosti je manifest protuliberalne Amerike koja kriterije svoje redukcije liberalnog poretka želi nametnuti svima pa i europskim drżavama. Pogotovo članicama EU. Poglavlje o EU je u među posljednjima u Strategiji. Toliko o američkim prioritetima. U tom se dokumentu npr. ne govori više o Rusiji kao egzistencijalnoj prijetnji. Ipak se opasnost od Rusije koristila kao povod za preuzimanje Grenlanda. EU treba biti osposobljena za suočavanje s Trumpovom drugom administracijom, vjerojatno najneprijateljski orijentiranoj prema EU u povijesti transatlantskih odnosa. To nije Amerika koja želi da je saveznici uvažavaju, to je Amerika koja želi da je saveznici boje. EU treba izgraditi derisking politiku, ne samo prema Kini. nego i prema Trumpovom Washingtonu. Pripremimo se na život bez transatlantskog partnerstva - zaključio je Picula.