Gotovo svako ko je makar malo vremena proveo gledajući snimke životinja na internetu naišao je na papagaja koji “pleše”. Ptice pomjeraju glavu, tapkaju nogama i okreću se u savršenom ritmu muzike, što na prvi pogled djeluje gotovo kao ljudsko ponašanje.

Dugo se vjerovalo da je riječ o simpatičnoj slučajnosti ili naučenom triku, ali takvo objašnjenje nije zadovoljilo naučnike.

Pokreti nisu djelovali slučajno ili kao jednostavna imitacija, pa je ono što je izgledalo kao zabavan internet fenomen pokrenulo ozbiljno naučno pitanje: šta se zapravo dešava u mozgu ptice dok se kreće uz muziku i da li zaista osjeća ritam? Odgovor je bio iznenađujući, piše PetHelpful.

Ptica koja je sve promijenila

Prekretnica je došla sa sada već poznatim kakaduom Snoubolom, čiji je oštar osjećaj za ritam prvi put privukao pažnju javnosti 2007. godine. Iako je na prvi pogled izgledao kao svaki drugi razigrani papagaj, njegovi pokreti su pokazivali da u njemu ima nešto više. Snoubol je skakao, klimao glavom i pomjerao tijelo u ritmu muzike, prilagođavajući se promjenama tempa, prenosi Index.hr.

To je bio ključ. Istraživači ga nisu samo posmatrali, već su ga i testirali. Puštali su mu muziku različitim brzinama, ponekad brže, ponekad sporije, uklanjajući sve ljudske znakove koji bi mogli uticati na njega. Ono što su tada otkrili bio je pravi proboj: Snoubol se nije držao samo jednog tempa, već je ubrzavao i usporavao uz muziku. Drugim riječima, nije samo kopirao – zaista je slušao.

Rijetka sposobnost povezana s učenjem govora

Naučnici ovu sposobnost nazivaju „usklađivanjem“, ili sinhronizacijom pokreta sa spoljašnjim ritmom. Ljudi to rade sve vrijeme i bez razmišljanja, ali u životinjskom svijetu to je izuzetno rijetko. Snoubol je pokazao da papagaji to mogu uraditi na način na koji većina životinja ne može.

Glavna teorija koja objašnjava ovo povezana je s vokalnim učenjem, odnosno sposobnošću imitiranja zvukova. Prema ovoj hipotezi, životinje koje mogu imitirati zvukove, poput papagaja, delfina i ljudi, imaju posebne veze između dijelova mozga odgovornih za sluh i onih koji kontrolišu kretanje.

Smatra se da su iste neuronske veze koje omogućavaju papagaju da imitira ljudski govor iza njegove sposobnosti plesa. To također objašnjava zašto vaš pas, bez obzira koliko je entuzijastičan, vjerovatno nikada neće moći pogoditi ritam vaše omiljene pjesme.

Više od samog plesa

I baš kada su istraživači pomislili da su sve shvatili, priča je postala još zanimljivija. Nedavna studija je otkrila da kakadui imaju 30 različitih plesnih pokreta i da se ne radi samo o ponavljanju istih pokreta. Ptice kombinuju klimanje glavom, bočne korake, okrete, pa čak i jedinstvene pokrete koji nikada ranije nisu zabilježeni.

Neki papagaji su čak razvili i svoj prepoznatljiv stil. Ples kod papagaja izgleda da je više od puke zabave; on je također povezan s igrom, društvenim vezama, pa čak i emocionalnim izražavanjem. Istraživači vjeruju da je to znak da se ptica osjeća angažirano i mentalno stimulisano, što ima važne implikacije za brigu o njima kao kućnim ljubimcima.

Dakle, taj ptičji ples na vašem ekranu nije samo priređivanje predstave. To je razmišljanje, prilagođavanje i izražavanje na načine koji povezuju zvuk i pokret. Možda je to najzanimljiviji dio cijele priče – naizgled smiješan video otvorio je prozor u nešto mnogo dublje.