Uoči nedjeljnih izbora, prema anketama vodi Progresivna Bugarska bivšeg predsjednika Rumena Radeva koji je pokušao raspisati referendum o uvođenju eura i sukobio se sa Zelenskim. Iza njega je GERB, bivšeg premijera Bojka Borisova koji za sebe tvrdi da je Orbanov dobar prijatelj, ali ne voli usporedbe s njim.

Osmi parlamentarni izbori u samo pet godina ove nedjelje dočekuju Bugare u vremenu kad njihovu zemlju potresaju duboke političke promjene, zbog kojih, uostalom, i nema stabilne vladajuće većine, ali niti povjerenja birača.

Prema anketama, vodi Progresivna Bugarska, nova platforma bivšeg predsjednika Rumena Radeva, koji je tu dužnost napustio u siječnju. On trenutno uživa 33 posto potpore građana.

Masovni prosvjedi krajem prošle godine, izazvani uvođenjem eura, ali i poprilično žučnom raspravom o državnom proračunu, prerasli su u bunt protiv političkog establišmenta u kojem su se iskristalizirala imena bivšeg premijera Bojka Borisova i kontroverznog političara Deljana Peevskog, koji je čak i sankcioniran po zakonima SAD-a, piše Forbes.

Kritičari ih optužuju da djeluju zajednički kako bi uspostavili kontrolu i koncentrirali moć nad državom, pnajviše u rukama Peevskog, iako on formalno nije bio dio vladajuće koalicije.

Kontroverzni stavovi

Radev, ionako kontroverzan lik bugarske politike, iskoristio je trenutak i vrlo brzo novom političkom platformom preuzeo vodstvo po anketama. Njegovo glavno obećanje je obračun sa sustavom oligarhije.

No, njegov nagli uspon potaknuo je usporedbe s Viktorom Orbanom, koji je posrnuo protekle nedjelje, kad je nakon 16 godina vlasti izgubio izbore.

Analitičari podvojeno gledaju na Radeva. Jedni smatraju da on ima potencijal za promjene i jačanje političke mobilizacije, a drugi drže da će voditi politiku nacionalnih interesa ispred europske politike zajedničkih vrijednosti i to u trenutku kad je Bugarska ipak ostvarila značajan napredak u integraciji prema EU, jer je ušla u Schengen i uvela euro.

Raspravu potiču i Radevljevi stavovi. Naime, on se protivio vojnoj pomoći Ukrajini, zagovarao suradnju s Moskvom i kritizirao Bruxelles zbog donošenja ekonomskih odluka temeljenih na ideologiji. Štoviše, javno se obračunao s Volodimirom Zelenskim tijekom njegova posjeta Sofiji 2023. godine, a lani su parlament i Ustavni sud odbili njegov zahtjev za raspisivanjem referenduma o uvođenju eura.

Neizvjesnost i u Bruxellesu

Stranka GERB, koju vodi Borisov, druga je po anketama. Bivši premijer Borisov se smatra "dobrim prijateljem Orbána", iako je u nekoliko navrata odbacio usporedbe s njim. Iz njegove stranke tvrde da Bugarska ne smije skrenuti s proeuropskog puta. 

Nacionalistička stranka Preporod, Kostadina Kostadinova, nastavlja jačati na valu antieuropskog raspoloženja. Oni se, naime, zalažu za izlazak iz eurozone. 

Stranka već spomenutog Deljana Peevskog po anketama je tek na četvrtom mjestu. No, čak i da se Peevski i Borisov udruže u koaliciju, neće imati jasnu većinu, pogotovo ako se uzme u obzir da bi Radev mogao iskoristiti previranja u bugarskom društvu, kako bi sklopio snažniju koaliciju. 

Kako bilo, Bugarsku zasad ne čeka ništa novo. Ishod izbora neće samo utjecati na političku neizvjesnost u zemlji, već i u Europskoj uniji.