Upitno je potpisivanje sporazuma o izgradnji gasovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske najavljeno za kraj mjeseca u Dubrovniku. Sve neopohodne procedure još nisu završene, a vremena je malo. Iako se najavljuje i početak radova, njih neće biti dok se u potpunosti ne odgovori na sva pitanja - od tačaka interkonekcije do državne imovine.

Lider HDZ-a BiH i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragan Čović uvjeren je da će Bosna i Hercegovina i Hrvatska do kraja mjeseca potpisati Sporazum o Južnoj interkonekciji. Nakon što su u Parlamentu Federacije BiH usvojene izmjene zakona, a predsjednica Federacije BiH potpisala ukaz o njegovom proglašenju, Čović smatra da su stvoreni uslovi za početak realizacije projekta.

Ipak, uprkos takvom optimizmu, sporazum u Dubrovniku, prema svemu sudeći, neće biti potpisan tako brzo, jer dokument još nije pripremljen s bh. strane. Osim samog sporazuma, za početak bilo kakvih radova neophodan je i poseban ugovor kojim bi bila definisana brojna otvorena pitanja, uključujući investicije, međusobne obaveze i koncesione odnose.

U Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH tek prošle sedmice stigao je ažurirani nacrt sporazuma o izgradnji gasovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Resorni ministar Staša Košarac saopćio je da je dokument odmah upućen nadležnim institucijama na mišljenje, nakon čega bi trebao biti proslijeđen Vijeću ministara BiH. Tek nakon toga slijedi dalje upućivanje Predsjedništvu BiH.

To znači da bi cijela procedura mogla potrajati, uprkos najavama o skorom potpisivanju sporazuma. 

No, ni to nije jedini uslov za početak radova. Jedan od ključnih dokumenata bit će i ugovor Federalne vlade s američkim investitorima, kojim bi se definisali koncesioni odnosi, investicione obaveze i ostali elementi važne za realizaciju projekta.

Otvoreno ostaje i pitanje državne imovine, bez čijeg rješavanja projekt Južne interkonekcije ne može biti u potpunosti implementiran.

Prije nego što bude ozvaničen početak radova, potrebno je riješiti još niz tehničkih i administrativnih pitanja, od određivanja tačaka interkonekcije, eksproprijacije zemljišta, do pribavljanja građevinskih dozvola.

Ako bi se u međuvremenu riješilo pitanje državne imovine, ali i blokade u državnim institucijama, procjene stručnjaka pokazuju da bi pripremni radovi mogli početi najranije do oktobra.

Drugim riječima, iako političke najave sugeriraju ubrzanje procesa, realizacija Južne interkonekcije i dalje zavisi od više neriješenih pravnih, institucionalnih i tehničkih prepreka.

(N1)