Šest sedmica rata na Bliskom istoku ozbiljno je poremetilo opskrbu gnojivima i utjecalo na globalnu sigurnost hrane.

Novo izvješće humanitarne organizacije Mercy Corps pokazuje da su ekonomski šokovi najteže pogodili najranjivija svjetska gospodarstva - Somaliju, Sudan, Pakistan, Etiopiju i Mjanmar. Od početka sukoba cijene uree (visokokoncentrirano dušično gnojivo) porasle su 68 posto, dok je cijena sirove nafte Brent dosegnula razinu od 78 posto iznad predratne. Istodobno, komercijalni promet kroz Hormuški tjesnac pao je čak 94 posto. "Posljedice ovog rata na sigurnost hrane već su upisane u žetve koje još nisu ni posijane", upozoravaju iz Mercy Corpsa.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pozvala je na hitno ponovno otvaranje tjesnaca. Glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero ističe da sukobi dulji od 40 dana mijenjaju ponašanje poljoprivrednika. Posljedice se, naglašava, ne osjećaju samo u jednoj sezoni nego i u godinama koje slijede.

Rast cijena i 150 posto

Istraživanje Mercy Corpsa otkriva konkretne posljedice na terenu. U Somaliji su skokovi cijena goriva udvostručili troškove vode u sušom pogođenim područjima, dok su na nekim tržištima cijene goriva porasle i do 150 posto. Humanitarne pošiljke za Sudan, o kojima ovisi 14 miliona djece, kasne i do tri tjedna. Svjetski program za hranu procjenjuje da bi se dodatnih 45 miliona ljudi moglo suočiti s akutnom glađu.

Zemlje Perzijskog zaljeva, Saudijska Arabija, Katar, Oman, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati, među najvećim su svjetskim proizvođačima gnojiva, a njihovi glavni kupci su Indija, Brazil i Australija. Regija izvozi gotovo polovinu globalnih količina uree.

Dok razvijene ekonomije lakše amortiziraju ovakve šokove, zemlje u razvoju suočavaju se s rastućim troškovima uvoza i sve težim finansijskim uvjetima. Situaciju dodatno pogoršavaju nepovoljni vremenski uvjeti: suša na američkim ravnicama, kao i u Australiji i crnomorskoj regiji, prijeti smanjenjem prinosa pšenice.

Rast cijena pšenice već pojačava strah od nove inflacije hrane. Terminski ugovori za pšenicu na burzi u Chicagu porasli su gotovo 4,5 posto ovoga tjedna, približavajući se najvećem tjednom skoku od februara, javio je Reuters. Na rast cijena, uz vremenske uvjete, utječe rat s Iranom, kao i skuplji dizel i gnojivo, koji povećavaju troškove proizvodnje.

Najgori scenarij

U Ujedinjenom Kraljevstvu razmatraju se i najgori scenariji. Prema procjenama vlade, u slučaju nastavka rata u Iranu moguće su nestašice hrane, uključujući piletinu i svinjetinu, već do ljeta. Vladin izvor rekao je za BBC da se planira scenarij koji bi uključivao nastavak zatvaranja Hormuškog tjesnaca i prekide u opskrbi ugljikovim dioksidom (CO2), koji se koristi pri usmrćivanju pojedinih životinja i u konzerviranju hrane.

"Razumni najgori scenariji su alat za planiranje koji koriste stručnjaci i nisu predviđanje budućih događaja", dodaje izvor za BBC. Ministar gospodarstva Peter Kyle kaže da nestašica CO2 nije zabrinjavajuća "u ovom trenutku".

Industrijske udruge, poput Britanske federacije za hranu i piće, upozoravaju na daljnji rast cijena. Očekuje se da bi inflacija hrane mogla dosegnuti devet posto do kraja godine. Nacionalni sindikat poljoprivrednika kaže da se u sljedećih šest tjedana očekuje poskupljenje povrća poput rajčica i krastavaca, dok bi cijene ostalih poljoprivrednih proizvoda i mlijeka mogle rasti u sljedećih tri do šest mjeseci.