Skup loše vođenih i preuranjenih medijskih objava od strane Donalda Trumpa i Teherana doveo je do urušavanja napretka ka mirovnom sporazumu između Irana i SAD.

Nedavni pogrešni koraci završili su tako što je Iran izjavio da će ponovo uvesti potpunu blokadu kretanja komercijalnih brodova kroz Hormuški moreuz te da neće dozvoliti izvoz bilo kakvih zaliha visoko obogaćenog uranija iz zemlje.

Lanac događaja počeo je kada je iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, objavio na mreži X u petak, ubrzo nakon otvaranja tržišta u SAD, piše The Guardian.

Potres i za tržište

"U skladu s primirjem u Libanu, prolaz svih komercijalnih brodova kroz Hormuški moreuz proglašava se potpuno otvorenim za preostali period primirja (libansko primirje), na koordiniranoj ruti kako je već najavila Organizacija za luke i pomorstvo Islamske Republike Iran.“

Njegova objava srušila je cijenu barela nafte za 12 dolara i bila je pozdravljena od strane Pakistana, čiji su zvaničnici tri dana boravili u Teheranu pokušavajući pronaći način da odgovore na iranske preduslove za pregovore sa SAD-om.

Araghchijeva objava bila je vjerovatno loše formulirana ili nepotpuna, što je izazvalo snažnu reakciju javnosti, dodatno pogoršanu padom cijena nafte i činjenicom da je vijest pozdravio i preuveličao Trump, koji je zahvalio Iranu na otvaranju moreuza i navodnom pristanku da izveze svoje zalihe uranija u SAD.

Neki korisnici društvenih mreža u Iranu čak su tvrdili da je objava bila osmišljena kako bi se manipulisalo tržištima. Iranski zastupnik Morteza Mahmoudi izjavio je da bi, da nije ratnih okolnosti, Araghchi trebao biti suočen s opozivom zbog svojih izjava na mreži X, optužujući ga za ponovljene „nepravovremene“ izjave.

Araghchijeva objava

U roku od nekoliko minuta, Tasnim, novinska agencija bliska Revolucionarnoj gardi, opisala je objavu kao pogrešnu ili nepotpunu, navodeći da je "objavljena bez potrebnih i dovoljnih objašnjenja, stvorila različite nejasnoće u vezi s uslovima prolaza, detaljima i mehanizmima prolaska, te izazvala veliki broj kritika“.

Tvrdo-linijski mediji poput Kayhana i dalje su zahtijevali da Araghchi povuče svoju objavu kada su novine izašle u subotu.

Čak su i oni skloni Araghchiju unutar Irana, poput političara Mahmouda Sadeghija, rekli da je objava trebala biti data službeno, a ne putem posta koji se može pogrešno protumačiti.

Obnovljeni zastoj doveo je do toga da Trump zaprijeti nastavkom bombardovanja sljedeće sedmice nakon isteka primirja između dvije strane u srijedu. To također otvara mogućnost nove, potencijalno opasne konfrontacije u moreuzu, koji je do sada izbjegavao direktan pomorski sukob između SAD i Irana.

Iran je također naglasio da je posrednicima poručio kako nije spreman nastaviti pregovore sa SAD-om u Islamabadu u ponedjeljak, kako se ranije nagađalo, jer su američki zahtjevi pretjerani.

Čvrst stav Irana

Ovakav čvrst stav Irana odražava dominaciju Revolucionarne garde u određivanju vanjske politike, kao i njihovu zabrinutost da Araghchi pravi preuranjene i nepotrebne ustupke Washingtonu.

Nezadovoljstvo Revolucionarne garde dodatno je pojačano nizom optimističnih objava Trumpa na mreži Truth Social, za koje je Mohammad Ghalibaf, predsjednik parlamenta i faktički vođa iranskog pregovaračkog tima, rekao da sadrže mnoge laži.

Kasnije je naglašeno da je Araghchi mislio da je moreuz otvoren samo za brodove koje je odobrila mornarica Revolucionarne garde i koji koriste dozvoljene rute nakon plaćanja potrebnih taksi.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova potvrdio je ovu tvrdnju u službenom intervjuu, dodajući da nije bilo nikakvih razgovora sa SAD o budućnosti iranskih zaliha uranija. Ghalibaf je u svojoj objavi, očigledno usmjerenoj protiv Trumpa, naglasio da će o tome da li je moreuz otvoren ili zatvoren odlučivati vojska, a ne objave na društvenim mrežama.

Trumpova želja da se rat završi dovela je do pokušaja ubrzavanja procesa koji on ne kontroliše u potpunosti i koji zahtijeva saglasnost Teherana. Iran i dalje smatra da mu je moreuz ključni adut i da vrijeme radi u njegovu korist, pa nema žurbe za povratak pregovorima.

Pakistan, s druge strane, pokušava uspostaviti niz mjera za izgradnju povjerenja, koje su počele pritiskom Trumpa na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pristane na primirje u Libanu. To je trebalo pokrenuti lanac događaja, uključujući otvaranje moreuza i moguće oslobađanje prvog dijela zamrznute iranske imovine.

Međutim, Trumpova nestrpljivost dovela je do toga da je previše toga pretpostavio i javno iznio, uključujući tvrdnje da će se blokada iranskih luka od strane američke mornarice nastaviti.

S obzirom na prkosan stav Teherana, Trumpova ponovna potvrda blokade do subote ujutro bila je dovoljan razlog da Iran objavi kako se čak i uslovni prolaz brodova ukida, samo 24 sata nakon što je proces započeo. Iran tvrdi da već koristi prijetnje kako bi natjerao indijske tankere za naftu na povlačenje.

Kršenje primirja u Libanu

Teheran također upozorava da je blizu ponovnog pokretanja raketnih napada na Izrael zbog kršenja primirja u Libanu.

Postoji i dublji problem - Iran vjeruje da ima pravno i moralno pravo da trajno preuzme kontrolu nad moreuzom.

Iranski pravnik Reza Nasri upozorio je u subotu:

"Prema međunarodnom pravu, međunarodni moreuz dobija svoj poseban status ‘tranzitnog prolaza’ iz svoje uloge neutralnog prolaza koji povezuje dva otvorena mora ili isključive ekonomske zone, a koristi se za mirnu međunarodnu plovidbu.

Kada jedna strana tog prolaza postane stalna vojna platforma za uništenje suprotne obalne države, taj vodeni put više ne funkcioniše kao ‘normalan’ međunarodni moreuz, već postaje produžetak neprijateljske vojne zone".