Obijesna vožnja bilježi rast i predstavlja jedan od ključnih pokazatelja niske sigurnosti cestovnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini, upozorava Drago Ezgeta, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu.

Problem sigurnosti na cestama je složen globalni izazov, a rješenja se traže kroz kombinaciju represivnih mjera, preventivnih aktivnosti i dugoročne edukacije. Ezgeta naglašava kako u Bosni i Hercegovini obijesna vožnja nije izolovan fenomen, već dio šireg problema niske razine saobraćajne sigurnosti. Trenutna zakonska rješenja takvo ponašanje tretiraju kao prekršaj, dok se u većini evropskih zemalja ono sankcioniše krivičnim zakonodavstvom.

Evropska praksa kao putokaz

Kao primjer profesor navodi Njemačku, koja je precizno definisala elemente obijesne vožnje i za to predvidjela zatvorske kazne od jedne do tri godine. Slovenija ovaj pojam definiše šire, uz razliku u sankcionisanju ovisno o tome je li došlo do direktnog ugrožavanja ljudi i imovine. Prema riječima Ezgete, ključni problem u domaćem zakonodavstvu je dokazivanje stepena opasnosti.

Posebno se ističe nedovoljna percepcija rizika kod vozača, što se povezuje s nedostatkom kvalitetne edukacije. Evropske zemlje su kroz dodatne programe obuke, usmjerene na posljedice rizičnog ponašanja, uspjele smanjiti broj saobraćajnih nesreća kod mladih i neiskusnih vozača i do 30%. Unaprjeđenje sistema edukacije i dosljedna primjena zakona ključni su za promjenu saobraćajne kulture.

Alarmantna statistika u Sarajevu

Upozorenja struke potvrđuju i podaci Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. U protekle dvije godine na području ovog kantona evidentirana je 2.091 saobraćajna nesreća uzrokovana neprilagođenom brzinom. Tokom 2024. godine zabilježeno je 1.186 takvih nesreća, dok je u 2025. godini evidentirano 905, što je smanjenje od 31%.

Prethodne godine u Kantonu Sarajevo registrovano je ukupno 14.357 saobraćajnih nesreća, u kojima je smrtno stradalo 15 osoba, dok su 1.122 ozlijeđene. S ciljem poboljšanja sigurnosti, policija kontinuirano unaprjeđuje sistem nadzora, uključujući postavljanje analitičkih kamera i sistema "Sparta". Poseban fokus stavljen je na dionicu Ilidža – Stari Grad, koja će biti pokrivena savremenim uređajima za mjerenje brzine.

Iz MUP-a Kantona Sarajevo podsjećaju da su nadležnim institucijama predložili izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini. Predloženo je jasnije definisanje nasilničke vožnje uz strože sankcije, a te izmjene se trenutno nalaze u parlamentarnoj proceduri.

Izvor: bljesak.info