Sastanak delegacija SNSD-a i HDZ-a BiH, predvođenih Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, koji je za danas najavljen u Banjoj Luci, još je jedna potvrda da su nedavne 'varnice' između ove dvije stranke , odnosno njihovih čelnika bile  ništa više od režirane političke predstave, piše Raport.

Čak se ne bi moglo reći ni da je ta predstava bila dobro režirana, jer malo ko je i povjerovao da su se Dodik i Čović uprkos oštroj retorici i porukama u javnosti uopšte i sukobili.

Nedavno smo podsjetili da je teško da bi  Dodikova i Čovićeva 'nacionalna priča' o 'ustašama i zločinama nad Srbima i Hrvatima' mogla poljuljati savez koji godinama funkcioniše gotovo besprijekorno kada su u pitanju ključne političke odluke i podjela moći u BiH.

Podsjetimo,  nedavno su Dodik i Čović razmjenjivali teške riječi. Povod je bila Dodikova najava zabrane postrojavanja bivših pripadnika HVO-a, na što je Čović odgovorio porukom 'dalje ruke od hrvatskog naroda'.

Nema sukoba, ima savezništva u blokadi BiH

U 'sukob' je bio uključen i kontroverzni Marko Perković Thompsona s kojim se Čović fotografirao, nakon čega je Dodik optužio Čovića za 'rehabilitaciju ustaštva' i vrijeđanje srpskog naroda i žrtava Drugog svjetskog rata.

Ni tu nije bio kraj. Dodik je potom iz Beograda slao poruke o navodnom savezu Hrvatske, Albanije i Kosova 'protiv srpskog naroda', uz tvrdnje da je i 'hrvatska komponenta u BiH' usmjerena ka tim politikama. Ipak, sve to nije spriječilo današnji susret.

Naprotiv, upravo on pokazuje da između SNSD-a i HDZ-a BiH ne postoji 'dovoljno jak razlog' ni za zahlađenje odnosa, a kamoli za razlaz. Njihovi lideri mogu javno uputiti par 'oštrih poruka' zbog kojih se narodi glođu i 'krve', ali  oni ostaju u čvrstom zagrljaju i savezu.

Da to nije izuzetak, nego pravilo, potvrđuju i njihovi raniji susreti. Sredinom januara u Istočnom Sarajevu, uz prisustvo stranačkih delegacija, Dodik i Čović su poručili da dijele iste stavove o funkcionisanju države i naglasili da je njihova saradnja 'puna razumijevanja'. Prije toga, u decembru u Banjoj Luci, susret je održan i u prisustvu hrvatskog premijera, uz jasne signale nastavka političkog partnerstva.

Što znači da u praksi, ta saradnja nikada nije ni dovedena u pitanje. SNSD i HDZ BiH zajedno blokiraju rad Doma naroda PSBiH kada im to odgovara, ruše kvorum i zaustavljaju zakone, uključujući i one koji bi direktno olakšali život građanima, poput izmjena Zakona o akcizama koje bi snizile cijene goriva. Istovremeno, blokiraju i evropski put BiH, sprečavajući usvajanje zakona o Sudu BiH i VSTV-u, koji su ključni za otvaranje pregovora s Evropskom unijom.

Dok građani sve teže podnose rast cijena i ekonomski pritisak, politička scena se, po starom receptu, puni pričama o ugroženosti naroda, historijskim sukobima i identitetskim pitanjima.

Današnji sastanak tako neće donijeti ništa novo u suštinskom smislu. Možda nove izjave, nove poruke i novu dozu političkog teatra, ali bez stvarne odgovornosti za blokade koje traju više od godinu dana .

Šta će se 'izroditi' negativno za BiH nakon današnjeg susreta

Dodik i Čović su zapravo najavom današnjeg susreta, dali i jasan odgovor na pitanje koje se ranije nametalo u javnosti . Da li su sukobi između SNSD-a i HDZ-a BiH stvarni ili fingirani. Ako je neko i imao dilemu o tome, nje više nema.

Pitanje je samo šta će se 'izroditi' nakon današnjeg sastanka delegacije dvije stranke koje blokiraju svaki napredak i države i građana ove zemlje.

U posljednje vrijeme omiljeni izgovori ove dvije stranke za blokade koje provode su oni  da zajedničkim snagama sprečavaju  ,centralizaciju', BiH predstavljajući je kao prijetnju po interese naroda koje navodno zastupaju. Naime, tako Čović i Dodik definiraju svaki pokušaj jačanja države Bosne i Hercegovine i njenih institucija što oni predstavljaju negativnom pojavom, dok se istovremeno slabljenje države prikazuje kao legitimna i poželjna politička agenda.

Paradoks je, međutim, očigledan. Dok u BiH osporavaju jačanje državnih institucija, i Dragan Čović i Milorad Dodik u javnim nastupima otvoreno podržavaju i politički afirmiraju jačanje uloge i pozicija Hrvatske i Srbije. Tako se, pod plaštom zaštite nacionalnih interesa, zapravo vodi politika dvostrukih standarda , slaba država BiH, ali snažne 'matične države'.Takve poruke ćemo vjerovatno čuti i danas iz Banja Luke.

Na stolu će se vjerovatno naći i  pitanje uvođenja skenera i biometrijske identifikacije birača u izborni proces u BiH.  Iako se o ovim reformama govori kao o koraku ka transparentnijem izbornom procesu, SNSD i HDZBiH su dosljedno iskazivale otvoren otpor prema njihovoj implementaciji, najčešće kroz institucionalne blokade ili usporavanje procedura ili pokušaj kontrole tog procesa.

U tom kontekstu treba posmatrati i činjenicu da se na tender za nabavku izbornih tehnologija javile firme bliske SNSD-u i HDZ-u BiH o čemu je Raport pisao, ali  te firme koje su zajednički ušle u prijavu na tender nisu odabrane kao najpovoljnije, pa je žalba firme predvodnice te grupe ponuđača još predmetom odlučivanja pred Uredom za razamtranje žalbi BiH što itekako zanima i Čovića i Dodika.

Uz to, kao potencijalna tema mogao bi se naći i predstojeći izbor članice Centralne izborne komisije BiH iz reda ostalih, koji bi trebalo da bude razmatran u Predstavničkom domu PSBiH krajem mjeseca. Iako se radi o proceduri u kojoj SNSD i HDZ BiH formalno nemaju presudan utjecaj, s obzirom na to da je izborna godina, da se uveliko razmišlja o postizbornim koalicijama, ovakvi procesi  mogu biti dio šireg političkog dogovaranja i balansiranja odnosa ove dvije stranke moguće čak i s SDA .