Rusija je u Ukrajini više puta bespilotnim letjelicama i projektilima gađala područja blizu zatvorene nuklearne elektrane Černobila, povećavajući prijetnju od velike katastrofe, rekao je glavni ukrajinski državni tužitelj za Reuters. 

Ruslan Kravčenko u pisanim je izjavama detaljno opisao ranije neprijavljene ruske vojne aktivnosti u blizini ukrajinskih nuklearnih postrojenja. Ukrajina u nedjelju obilježava 40. godišnjicu černobilske katastrofe iz 1986. godine.

Osim one zatvorene u Černobilu, Ukrajina ima još četiri nuklearne elektrane, uključujući najveću u Europi koja se nalazi u južnoj regiji Zaporižja i pod ruskom je okupacijom od početka invazije 2022. godine.

- I Černobil i nuklearna elektrana Hmeljnicki s dva reaktora u zapadnoj Ukrajini se od početka invazije nalaze se na putanji ruskih nadzvučnih projektila kinžal, rekao je Kravčenko.

- Na području od 20 kilometara od dviju elektrana detektirano je 35 takvih projektila, a njih je 18 prošlo unutar tog radijusa, dodao je.

- Takva lansiranja ne mogu se objasniti nikakvim vojnim razlozima. Očito je da se letovi iznad nuklearnih postrojenja provode isključivo u svrhu zastrašivanja i terora, smatra Kravčenko.

Rusko ministarstvo odbrane nije odgovorilo Reutersu na upit za komentar.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) rekla je da redovito izvještava o vojnim aktivnostima u blizini nuklearnih elektrana i napadima na električne podstanice ključne za nuklearnu sigurnost.

Glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi više je puta je izrazio duboku zabrinutost zbog rizika i opasnosti koje ove vojne aktivnosti predstavljaju za nuklearnu sigurnost, stoji u saopćenju agencije.

Kinžal je nadzvučni projektil lansiran iz zraka koji može nositi bojnu glavu od 500 kilograma, a putuje brzinom od 6500 kilometara na sat.

Kravčenko je rekao da su kinžali u tri odvojena slučaja pali unutar područja otprilike 10 kilometara udaljenog od elektrane Hmeljnicki.

Nije jasno zašto su projektili pali, ali državni odvjetnik je rekao da na njihovim olupinama nije bilo naznaka da su bili presretnuti.

Eksplozija u Černobilu 1986. godine proširila je radijaciju Europom i nagnala sovjetske vlasti na mobilizaciju golemog broja ljudi i opreme za sanaciju posljedica nesreće.

Posljednji aktivni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

Rusija je bila okupirala elektranu u Černobilu više od mjesec dana u prvim tjednima invazije, dok su njezine snage pokušavale napredovati prema glavnom gradu Kijevu, prije povlačenja.

Kravčenko je dodao da su od jula 2024., kada je Rusija započela snažne napade dronovima na Ukrajinu, radari otkrili najmanje 92 ruske bespilotne letjelice koje su letjele unutar radijusa od pet kilometara od zaštitnog sarkofaga černobilske elektrane, postavljenog da bi se spriječilo daljnje curenje radijacije.

Stvarni broj preleta, kazao je Kravčenko, gotovo je sigurno mnogo veći od 92, jer tragovi vidljivi na ukrajinskim vojnim radarima mogu označavati više od jednog drona, a ponekad se letjelice uopće ne pojavljuju.

U veljači prošle godine, objekt koji je Ukrajina identificirala kao ruski dron dugog dometa, pogodio je černobilsko postrojenje, probivši zaštitni sarkofag.

Kremlj je tada negirao rusku umiješanost, navodeći da njihove snage ne gađaju nuklearnu infrastrukturu te da je Ukrajina vjerojatno sama izvela napad kao provokaciju.

- Istraga ukrajinskih državnih tužitelja procijenila je da je ruski napad vjerojatno bio namjeran, rekao je Kravčenko.

Dodao je da ruska vojska vjerojatno koristi Černobil kao rutu za napade dronovima kako bi pokušala zaobići gusto pokrivena područja ukrajinske protuzračne odbrane.