Budući mađarski premijer Péter Magyar, čelnik stranke Tisza, nakon uvjerljive pobjede na nedavnim izborima na kojima je ‘pomeo‘ dugogodišnjeg populističkog, nacionalističkog, autokratskog premijera Viktora Orbána, želi oživjeti utjecaj srednje Europe oslanjajući se na njezinu imperijalnu prošlost.

Tako u svojoj analizi u srijedu izvještava Politico, koji podsjeća kako je Magyar izjavio da će produbiti odnose sa susjednim državama, posebno s Austrijom, nadograđujući snažne gospodarske veze i zajedničku povijest ukorijenjenu u Austro-Ugarskom Carstvu s kraja 19. stoljeća. "Nekada smo dijelili istu državu, a Austrija je ključni gospodarski partner Mađarske", rekao je Magyar nakon pobjede na mađarskim izborima ranije ovog mjeseca. "Želio bih ojačati odnos između Mađarske i Austrije iz povijesnih, ali i kulturnih i gospodarskih razloga", dodao je.

Magyar je pobijedio Orbána djelomično zahvaljujući obećanju da će ‘resetirati‘ odnose Mađarske s Europskom unijom, ali pritom zamišlja da to učini unutar osnaženog bloka srednjoeuropskih zemalja predvođenog desno orijentiranim čelnicima istomišljenicima za koje vjeruje da dijele kulturni pogled, gospodarske interese i konzervativne stavove o svemu - od migracija do energetske politike. A, uz važnu iznimku Poljske, te zemlje - smještene između zapadne Europe i Rusije - tradicionalno su pokazivale veću spremnost za održavanje poslovnih veza s Moskvom.

Vizija srednjoeuropskog bloka

Nadolazeći mađarski lider već je ranije javno sugerirao kako bi mogao ostvariti svoju viziju srednjoeuropskog bloka. Na konferenciji za medije ranije ovog mjeseca predložio je spajanje Višegradske skupine - neformalnog saveza Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke - sa Slavkov formatom, okvirom suradnje koji uključuje Austriju, Češku i Slovačku. "Vjerujem da je to u interesu svake zemlje, uključujući Austriju i Mađarsku", rekao je Magyar. "Nadam se da ćemo ovdje moći ostvariti napredak."

Kao jasan signal te strategije, Magyar je najavio da će njegova prva putovanja kao novog mađarskog čelnika početkom svibnja biti prvo u Varšavu, pa potom u Beč. Iako Austriju smatra prirodnijim saveznikom, Magyar može mnogo naučiti od poljskog premijera Donalda Tuska i njegovih napora da obnovi liberalnu demokraciju nakon godina populističke vlasti, uključujući i to kako odblokirati sredstva EU-a zadržana zbog zabrinutosti oko vladavine prava, ističe Politico.

Jedan od glavnih Magyarovih prioriteta jest osigurati isplatu 18 milijardi eura zamrznutih sredstava EU-a Mađarskoj. Također se zalaže za pristup 16 milijardi eura europskih zajmova za obranu te za ukidanje kazne od milijun eura dnevno koju Mađarska plaća zbog odbijanja poštivanja migracijskog prava EU-a.

"Posjet Varšavi odnosi se na razmjenu iskustava o tranziciji natrag prema liberalnoj demokraciji", kaže Emil Brix, bivši austrijski diplomat i povjesničar koji je proučavao propast Austro-Ugarskog Carstva. "Posjet Beču više je povezan s europskom politikom i činjenicom da je potrebno razvijati vlastite prijedloge iz ove regije", dodao je.

A čini se, kako se navodi, da je i austrijska vlada otvorena za tu ideju. Jedan visoki austrijski diplomat, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, kaže da postoji unutarnja logika u jačanju suradnje među srednjoeuropskim državama unutar EU-a po uzoru na model Beneluxa. "Sve smo mi države približno iste veličine s mnogim zajedničkim interesima i zajedno bismo bili relevantniji u smislu glasačke moći", rekao je diplomat.

‘Pupčano‘ povezani

Za austrijsku vladu, sada predvođenu konzervativcima, produbljivanje odnosa s Mađarskom već dugo je strateški cilj. Početkom 2000-ih, uoči pristupanja EU-u nekoliko bivših komunističkih zemalja, austrijski su čelnici predložili obnovljeni savez sa srednjom Europom. Taj pokušaj na kraju nije uspio, djelomično zbog strahova u Poljskoj i Sloveniji da Beč pokušava ponovno uspostaviti hegemoniju, više od 80 godina nakon raspada Austro-Ugarskog Carstva.

No sada je samopouzdanija i prosperitetnija Mađarska ta koja predlaže tješnji savez. Čelnici Poljske, s obzirom na rastuću gospodarsku i vojnu moć svoje zemlje, više se ne osjećaju ugroženo tom idejom, kažu stručnjaci. A austrijski konzervativci također vide novu priliku, sada kada Orbán više nije na vlasti.

"Tijesno smo surađivali s Orbánom 90-ih i uvijek kažem da bi mladi Orbán danas zasigurno bio jedan od najvećih kritičara starijeg Orbána", navodi Reinhold Lopatka, zastupnik u Europskom parlamentu iz vladajuće Austrijske narodne stranke. "Unatoč svim problemima s kojima smo se suočavali, uspjeli smo surađivati na nekim pitanjima, ali s vremenom je to postajalo sve teže i na kraju nemoguće", dodao je.

Magyar i austrijski kancelar Christian Stocker počeli su postavljati temelje novih odnosa nakon završetka Orbánove ere na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači, prema riječima dvaju izvora koja su bila prisutna na sastanku. Razgovarali su o Magyarovu prvom posjetu Beču i o tome kako poboljšati uvjete za austrijske tvrtke koje posluju u Mađarskoj. U Beču se očekuje da će Magyar pokušati uskladiti zajednički stav o migracijama te razgovarati o sudbini Srednjoeuropskog sveučilišta, koje je 2019. premjestilo svoj glavni kampus iz Budimpešte u Beč nakon Orbánove kampanje protiv te institucije.

Dvije su zemlje od ranije "pupčano" povezane u gospodarskom smislu - Austrija je drugi najveći investitor u Mađarskoj nakon Njemačke, s ulaganjima većim od 11,7 milijardi eura. Oko 134.000 Mađara radi u Austriji, mnogi kao dnevni migranti. Austrijska središnja banka prošle je godine izvijestila da jačanje trgovinskih veza sa srednjom i jugoistočnom Europom stabilizira austrijsko gospodarstvo u vrijeme sve veće globalne trgovinske neizvjesnosti.

Ključne razlike, ali i snažni interesi

Ipak, ključne razlike među srednjoeuropskim državama i dalje postoje i sigurno će otežati pokušaje stvaranja čvršćeg saveza, procjenjuje Politico. Primjerice, kada je u pitanju Ukrajina, Austrija i Poljska aktivno podržavaju dodatnu pomoć EU-a toj zemlji, dok se Mađarska - iako se ne očekuje da će pod Magyarom blokirati pomoć kao što je to činio Orbán - pridružuje Češkoj i Slovačkoj u odbijanju sudjelovanja u paketu zajmova EU-a od 90 milijardi eura za Kijev. Te zemlje također imaju različite stavove o pristupanju Ukrajine EU-u.

No, unatoč tim razlikama, stručnjaci smatraju da među srednjoeuropskim državama i dalje postoje snažni zajednički interesi, osobito kada je riječ o gospodarskim inicijativama i velikim infrastrukturnim projektima. "Kad bi te zemlje mogle predstaviti integrirane prijedloge i projekte koji su koordinirani, to bi ojačalo njihov položaj u raspodjeli sredstava i kohezijskog novca iz Bruxellesa", ističe Reinhard Heinisch, politolog sa Sveučilišta u Salzburgu.

Magyarov pokušaj izgradnje srednjoeuropskog saveza možda proizlazi i iz njegova razumijevanja kako zapravo funkcionira moć u Bruxellesu. Budući mađarski premijer proveo je gotovo cijelo desetljeće ondje kao diplomat pod Orbánom prije nego što se razišao s populističkom strankom Fidesz i postao zastupnik u Europskom parlamentu s vlastitom konzervativnom političkom snagom Tisza.

"On je u biti prvi mađarski premijer koji savršeno razumije kako funkcionira bruxelleski i europski aparat", ističe Stefano Bottoni sa Sveučilišta u Firenci, čiji je fokus istraživanja usmjeren na istočnu Europu. "A ako želite imati veći utjecaj u Bruxellesu, ako želite biti protuteža velikim državama - Francuskoj, Njemačkoj - onda morate udružiti snage", zaključuje Bottoni za Politico.