Ekstremne vrućine guraju svjetske prehrambene sustave do samog ruba izdržljivosti, ugrožavajući egzistenciju više od milijardu ljudi jer poljoprivrednici ne mogu raditi na otvorenom, stoka trpi toplinski stres, a prinosi usjeva opadaju.

Na to je upozorio UN u velikom izvješću koje su zajednički objavile Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO), navodeći da je opskrba hranom u nekim područjima dovedena do sloma zbog sve učestalijih i snažnijih toplinskih valova na kopnu i moru, piše The Guardian.

Rad na poljima nemoguć

U izvješću se navodi da bi u već vrućim regijama, poput velikog dijela Indije, južne Azije, tropske subsaharske Afrike te dijelova Srednje i Južne Amerike, poljoprivrednicima moglo postati nemoguće sigurno raditi na otvorenom i do 250 dana godišnje, što je više od dvije trećine godine.

Posljedice osjeća i stoka, kod koje se bilježi porast smrtnosti. Toplinski stres za uobičajene vrste počinje već na 25°C. Ekstremne vrućine smanjuju količinu mlijeka kod krava te udio masti i proteina u njemu. Svinje i kokoši ne mogu se znojiti pa s porastom temperature pate od probavnih smetnji, zatajenja organa i kardiovaskularnog šoka.

Pad prinosa usjeva i pomor ribe

Većina poljoprivrednih kultura bilježi pad prinosa na temperaturama iznad 30°C, a oštećenja uključuju slabljenje staničnih stijenki i proizvodnju toksina. Prinosi kukuruza u nekim su područjima već pali za oko 10 posto, a pšenice za gotovo jednako toliko.

Predviđa se da će se taj pad nastaviti kako temperature budu rasle za više od 1.5°C iznad predindustrijskih razina. Istovremeno, oceanski toplinski valovi uzrokuju pomor ribe. Vrućina smanjuje razinu otopljenog kisika u vodi, što dovodi do masovnog ugibanja i smanjenja ribljih populacija.

U izvješću objavljenom u srijedu navodi se da se može učiniti mnogo više kako bi se poljoprivrednici na vrijeme upozorili, budući da su toplinski valovi često predvidivi. Vremenske prognoze i mobilne komunikacije mogle bi se koristiti za obavještavanje poljoprivrednika o nadolazećim ekstremnim uvjetima.

Rješenje u prilagodbi

Richard Waite, direktor poljoprivrednih inicijativa pri institutu World Resources Institute, koji nije sudjelovao u izradi izvješća, naglasio je da je ključno odmah se početi prilagođavati rastućim temperaturama. Treba, kaže, poljoprivrednicima osigurati alate, znanje i rana upozorenja kako bi mogli predvidjeti ekstremne vremenske uvjete i zaštititi se od njih.

"Bez prilagodbe, ekstremne vrućine smanjit će prinose usjeva i stoke, što će prisiliti na korištenje više zemljišta za poljoprivredu kako bi se održala proizvodnja hrane. To bi dovelo do još većih emisija zbog prenamjene zemljišta, što bi onda dodatno pogoršalo klimatske utjecaje na poljoprivredu", rekao je.

"Potrebno nam je suprotno: proširiti rješenja koja pomažu poljoprivrednicima da održe i na održiv način povećaju produktivnost, čak i u promjenjivoj klimi. Tako ćemo prekinuti taj začarani krug, a ne ga pojačati."

"Životi radnika su ugroženi"

Morgan Ody, poljoprivrednica i glavna koordinatorica globalne organizacije radnika u prehrambenoj industriji La Via Campesina, istaknula je da su životi radnika sve ugroženiji.

"Poljoprivrednici, poljoprivredni radnici i mali ribari - posebno žene i stariji među njima - čija egzistencija ovisi o svakodnevnom radu na poljima, rijekama i oceanima, iznimno su ranjivi na ekstremne vrućine, koje ugrožavaju i njihovo zdravlje i živote.

Ove ekstremne vremenske pojave uvelike su uzrokovane industrijskim monokulturama i stočarskim sustavima koji emitiraju ogromne količine stakleničkih plinova", poručila je. Ody je zatražila naknadu za radnike zbog gubitaka koje trpe uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta, otpis dugova i javna ulaganja u mjere prilagodbe.

Također je pozvala na donošenje propisa o sigurnosti na radu koji bi ograničili vrijeme izloženosti visokim temperaturama za radnike na poljima i brodovima te prisilili poslodavce da osiguraju hlad, odmor i vodu. Dugoročno, zalaže se za zamjenu intenzivne poljoprivrede metodama koje su prihvatljivije za prirodu.

Problem u ranjivosti modernog sustava

Prema Molly Anderson, profesorici studija o hrani na Middlebury Collegeu u Vermontu, koja također nije sudjelovala u izvješću, moderni industrijalizirani prehrambeni sustavi ovise o uskom rasponu osnovnih usjeva i visoko specijaliziranim metodama koje zahtijevaju velike unose, poput gnojiva. To ih čini izrazito ranjivima i manje sposobnima za nošenje sa šokovima poput ekstremnih vrućina.

Anderson se zalaže za razvoj raznolikijeg prehrambenog sustava, koji bi bio bolje opremljen za suočavanje s krizama, te za napuštanje trendova intenzivne poljoprivrede koji su s farmi uklonili drveće, hladovinu i kombinaciju usjeva i stoke.

"Rizik od istovremenog propadanja usjeva zbog ekstremnih vrućina mogao bi se preliti na cijene hrane, opskrbne lance i gospodarstva. Prilagodba ima svoje granice - jedini trajni odgovor je borba protiv fosilnih goriva, ubrzanje prijelaza na obnovljive izvore energije i masovno ulaganje u prilagodbu", izjavila je.

"Nitko nije pošteđen, pa ni Europa"

Tim Lang, profesor emeritus prehrambene politike na Sveučilištu u Londonu, upozorava da, iako će najgore posljedice osjetiti već vruće zemlje, umjerene regije i razvijene zemlje ne smiju ignorirati ove utjecaje. "Ubrzanje klimatskih neizvjesnosti postavlja goleme izazove za proizvođače hrane diljem svijeta", rekao je.

"Britansko otočje nije imuno na te učinke. Regije iz kojih smo nabavljali hranu će presušiti. Način korištenja zemljišta ovdje će se promijeniti. Ovisnost o vodi je razotkrivena.

Usjevi koji su dobro krenuli neće uspjeti. Produktivnost će biti narušena. Uobičajeni obrasci uzgoja i potrošnje bit će prisiljeni na promjenu. Svatko tko misli da nas klimatske promjene neće pogoditi trebao bi ponovno razmisliti", zaključio je Lang.