Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lider Naroda i pravde (NiP), Elmedin Konaković, gostujući u programu N1 televizije, oštro je kritikovao najnovije blokade unutar Vijeća ministara BiH, upozorivši na katastrofalne ekonomske posljedice po privredu i građane.

Konaković se osvrnuo na odbijanje SNSD-a da podrži ključne zakone za sprečavanje stavljanja BiH na "sivu listu" Moneyvala, ali i na geopolitičke zaokrete u energetskom sektoru, ističući da je projekt Južne interkonekcije ključan korak ka istiskivanju ruskog utjecaja iz regije. Tokom razgovora, državni ministar je komentarisao kraj Viktora Orbana u Mađarskoj, ali i najavljeni odlazak Milorada Dodika u Moskvu, status državne imovine.

Politička autodestrukcija: Zašto SNSD blokira milijarde iz EU?

Sjednica Vijeća ministara BiH danas bez usvajanja dnevnog reda. Sporno ministrima iz SNSD-a što nisu zakoni neophodni za sprečavanje da BiH bude na sivoj listi Moneyvala usaglašeni s institucijama Rs i kažu da nije riječ o blokadama. Kako Vi gledate na to, s obzirom na to da bi zakoni trebali biti usvojeni do kraja mjeseca?

Kontinuitet destruktivnog ponašanja SNSD-a, ništa iznenađujuće. Oni svaki dan svima u BiH, a posebno ljudima koji žive u RS pokazuju da im nije stalo ni do koga već samo do njih samih. Ovo su dva jako bitna zakona, a to što oni pregovaraju nemaju nikakve veze s nadležnostima koje su precizno definisane. Oduzetom imovinom iz tih krivičnih postupaka treba naravno upravljati država. Oni su spremni zakočiti Plan rasta i milijarde koje trebaju više njima nego bilo kome drugom. Ta autodestruktivna politika bogatih SNSD-ovaca koji nemaju životne dnevne probleme i ne razumiju probleme građana je nešto što je kontinuirano i destruktivno i to nas ne iznenađuje već nas iznenadi više kad nešto korektno urade. Nisu oni blokirali sjednicu, oni su natjerali ministra Davora Bunozu da povuče ta dva zakona. Ali ono što govorim više puta, uz svu njihovu destrukciju, ovo Vijeće ministara nije nikada prestalo sa radom. Dakle, imali smo sjednicu, imali četrdesetak drugih tačaka, neke važne projekte za sve ljude u BiH, ima – radi se. Može to mnogo bolje, imali smo prilike na stolu, još uvijek ih imamo, koje nije imao nikada niko.

Šta smatrate da je problem u Zakonu o upravljanju oduzetom imovinom? I sami ste rekli nakon sjednice da bi bilo dobro da agencija bude na državnom nivou.

Bilo bi sasvim logično i to je onaj minimum kompromisa koji smo mogli prihvatiti. Mi bismo takav zakon podržali da te odluke donosi Vijeće ministara BiH. Nemamo ništa protiv da se ta imovina iz tih postupaka dodijeli ili prepusti nižim nivoima vlasti - entitetima, kantonima, općinama, ali naravno takva vrsta odluke može biti donesena samo na državnom nivou. I na tome smo insistirali. Bilo bi efektnije da je to agencija, ministar Davor Bunoza je napravio nekakav dokument, prošao bi, ali ponovo ga koči SNSD. Ali uz svu njihovu destrukciju ovo Vijeće ministara BiH nije nikad prestalo sa radom. A ako se nađemo na crnoj listi Moneyvala bit će katastrofa i to neka znaju privrednici i pojedinci i institucije svih nivoa vlasti, ali SNSD ima svoje agende koje čini mi se ni oni ne razumiju samo možda Milorad Dodik iz čije to sve glave i izlazi.

Energetska nezavisnost: Južna interkonekcija kao ključni udar na ruski utjecaj

Jučer su lider HDZ-a BiH Dragan Čović Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik održali sastanak, a nakon toga je održana i telefonska sjednica Vijeća ministra BiH o projektu Južne interkonekcije. Očekuje se da izjava sa Hrvatskom bude potpisana naredne sedmice na samitu u Dubrovniku, a kada možemo očekivati potpisivanje sporazuma, kakve su dalje te procedure?

Formiran je i pregovarački tim s naše strane koji vodi Staša Košarac čiji je to resor i ja sam član tog pregovaračkog tima. Po dinamici koju sada imamo vidimo da ćemo i taj dio uraditi ekspresno brzo što je fantastično i to potvrđuje ono što ja govorim proteklih mjeseci, a to je da ta amerikanizacija SNSD-a i Banja Luke kao i entiteta Rs je dobro za BiH. Ovo je velika i ozbiljna utakmica u kojoj ćemo izbaciti Rusiju iz regionalne utakmice u energetici. SNSD je jedan od ključnih faktora da se to dešava. Biće mi zanimljivo kako će na to reagovati Lavrov i drugi predstavnici ruske administracije za BiH. To je odlično. Ubijeđen sam da ćemo nastaviti brzo realizovati taj projekt.

Za tu amerikanizaciju sam vas željela pitati nešto kasnije, ali evo kad ste sada već spomenuli i danas ste nakon sjednice to prokomentarisali. Međutim, Milorad Dodik najavio je da ide 9. maja u Moskvu na obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom. Kako gledate na to? Da li očekujete zapravo da tu dolazi do zahlađenja odnosa ili će igrati duplu igru, jer znamo i sada da je američka administracija drugačija od one prethodne?

Američka jeste drugačija, ali odnos prema BiH nije drugačiji. On je i dalje čvrsto utemeljen na poštivanju teritorijalnog integriteta, suvereniteta, nema govora o secesiji. Dodik to ne smije ni pomenuti, iako je to definisao u svojim strateškim ciljevima u onom ugovoru koji smo mi otkrili da postoji, plaćajući skupe lobiste. Dodik se mora opravdati nekako Rusima za sve ovo što radi. On je i njima dužan istočnu interkonekciju, dužan im je neke elektrane, obećao Vladimiru Putinu lično i direktno. Zbog toga je insistirao. Danas nismo usvajali te dokumente, nije Staša Košarac predložio sporazum sa Srbijom o istočnoj interkonekciji nego sa Hrvatskom o južnoj. U Vašingtonu sam bio na sastanku prije nekoliko sedmica, možda i više od mjesec i tamo smo imali strateški sastanak zemalja regiona i drugih partnera u kojem se govorilo o borbi protiv ruskog utjecaja u energetici na Balkanu. Iznenadila me Srbija.

Bila je ministrica iz Srbije, bio je tu ministar na odlasku Peter Szijjártó iz Mađarske. On je jedini pokušao braniti tezu da je i dalje Rusija potrebna. Srbija je bila iznenađujuće proamerički orijentisana. Ja sam o tome govorio. To su odlične stvari geopolitički za Bosnu i Hercegovinu. Što manje malignog ruskog utjecaja, ovaj region može brže napredovati prema svojim vanjskim prioritetima i ka EU.

Partnerstvo Dodik-Čović

Kada je u pitanju ovaj jučerašnji sastanak Čović–Dodik, potvrdili su partnerstvo, ali su upravo govorili o ovim plinskim interkonekcijama. Nakon tog sastanka Vlada Rs dala je pozitivno mišljenje za projekat Južne plinske interkonekcije. Međutim, Milorad Dodik je podcrtao da je neophodna i istočna plinska interkonekcija. Da li sada taj značaj istočne i južne plinske interkonekcije može dovesti i do zajedničkog stava kada je u pitanju državna imovina?

Ne vjerujem da ćemo imati zajednički stav po pitanju državne imovine. S tim što nas više ne zanimaju stavovi SNSD-a, jasno je da je titular državne imovine isključivo država Bosna i Hercegovina. Opet ponavljam, kao i u ovom slučaju oduzete imovine, vrlo bismo rado raspravljali i donosili pojedinačne odluke kada je riječ o upotrebi državne imovine za razvoj nižih nivoa vlasti – opština, gradova, entiteta, kantona, ali nema govora da neko drugi bude nosilac prava vlasništva. Dakle, to je država Bosna i Hercegovina, o tome ćemo razgovarati kada prilike sazriju. Vidio sam da oni i dalje na tome insistiraju, pozivaju se na neke stare sporazume koji nemaju nikakvo pravno utemeljenje. Za nas je to pitanje riješeno. Sada ga treba implementirati jer imamo zastoje, vidjet ćemo i za južnu. Mislim da ćemo morati ući u neki specijalni zakon.

Da, rekao je ministar Vedran Lakić, konstantno govori da je važno riješiti to pitanje.

Morat ćemo. Mi smo političke i administrativne pretpostavke napravili, ali sada da bismo formalizirali izdavanje dozvola, da bi se počeli radovi, mora se dobiti dozvola, a ona se ne može dobiti na državnoj zemlji. Tako da će to pitanje sigurno vrlo brzo u parlament i ubijeđen sam da će imati razumijevanje ili podršku svih političkih aktera.

Čović i Dodik potvrdili su partnerstvo. Šta to zapravo znači? Spominjan je i budžet Bosne i Hercegovine i tu je rečeno da postoji spremnost. Da li se zapravo sada predstavnici Bošnjaka u vlasti pitaju nešto ili ovih probosanskih stranaka, kada su ova ključna pitanja za državu problem? Dakle, sve je blokirano bilo mjesecima i evo sjeli su predstavnici HDZ-a i SNSD-a i najavljeno je potencijalno usvajanje budžeta. Kako gledate Vi na to?

Još je to cvrkutanje njima pred kamerama. Još se vidi ta emocija, njihova sreća kada su zajedno. I to je pravo HDZ-a. Mislim da sada HDZ shvata koliko je duboko ušao u problem tim zagrljajem sa SNSD-om i pokušava, a vjerovatno to i Dodik radi, neke ustupke zbog privatnog odnosa sa Čovićem, pa eto kao nešto će on pustiti. Pitamo se svi, naravno da se pitamo, jer i mi možemo blokirati sve ono što nam se eventualno ne bude sviđalo. Kada je budžet u pitanju, to je nadležnost ministra finansija. Iz njegovog resora to mora doći, tako da ne možemo mi to preuzeti niti sami predložiti. Danas smo o tome razgovarali. Na Vijeću ministara se očekuje da se to u nekom roku pošalje, ali vjerujte mi, tako smo cijelu prošlu godinu proveli u nekim najavama dogovora HDZ-a i SNSD-a, a budžet se desio tek krajem godine. Tako da ne vjerujem još u to što se njih dvojica dogovaraju. Pratimo budno, voljeli bismo imati budžet na stolu, jer je to važno svima, svim onim ljudima koji rade u institucijama države BiH.

Ministar komunikacija i saobraćaja BiH Edin Forto rekao je da neće biti usvajanja budžeta ukoliko ne bude obezbjeđena pomoć za BHRT. Da li očekujete, da li postoji uopšte mogućnost da predstavnici iz Rs obezbijede potrebni novac BHRT-u?

Sumnjam da će oni biti politički motivisani da to urade. Možda Forto pokuša nešto ispregovarati, da se uz BHRT ubace i neki projekti zbog kojih bi eventualno glasali predstavnici iz RS, naravno nikada oni koji su štetni po državu BiH. Ali bi mogli oni izabrati neke svoje prioritete i sa njima je samo tako moguće uspostaviti neki dijalog ponekad, da zaista BHRT… mi potpuno shvatamo prioritet potrebe da se tamo ubrizgaju neka finansijska sredstva, ali ja da budem iskren nisam optimista da će doći do pomjeranja kada je riječ o predstavnicima iz RS.

 A da li postoji kakvo onda rješenje kada je u pitanju BHRT? Vidimo evo sada su objavili račune na koje se može uplatiti pomoć.

Ta intervencija na nekom nižem nivou vlasti bi mogla premostiti neki kratak period do nekog narednog formiranja Vijeća ministara, do nekih ljudi koji imaju svijest o tome. BHRT nije etnička televizija, BHRT nije televizija jednog naroda.

Da li opozicija u RS ima sluha?

Nisam do sada vidio ni kod njih, nije to… nije ih ni zakačila ta tema, ne moraju još jer nisu vlast. Da li će sutra imati eventualno više razumijevanja – tamo rade ljudi iz RS, emituje se u RS. Nisam nikad primijetio uređivačku politiku na štetu bilo kojeg naroda. To je njihov destruktivni pristup. Oni hoće da kažu da je ovo zapravo fuzija entiteta, što je potpuna laž. Entiteti imaju svoja prava unutar države BiH i to je… kada oni govore da je sastavljena od dva entiteta – piše da se sastoji. Jedna kontinuirana ujdurma predstavnika iz RS-a koja nažalost skupo košta Javni servis.

Da se vratimo još kratko na ovaj sastanak Dodik–Čović, odnosno izjave koje smo mogli čuti nakon sastanka. Dodik je jasno rekao – ništa od članstva BiH u NATO savezu, rekao je i da je zapravo protiv evropskog puta BiH. Šta zapravo znače njegove izjave? Ponovo, zato što su evropski zakoni na čekanju, izgledno ćemo izgubiti još dodatnih sredstava iz Plana rasta. Novi pokušaj za usvajanje ovih reformskih zakona na Predstavničkom domu je 29. april, međutim, i da budu usvojeni u tom domu, kolike su šanse da budu usvojeni na Domu naroda s obzirom na to da uopšte ne funkcioniše?

Tu je Dodik potpuno otkrio karte i zapravo je doveo Čovića u problem. Zato što je on jasno poručio da od evropskog puta nema ništa. Sada pitam vozače kamiona koji su protestovali, pitam izvoznike, privrednike iz BiH, pitam ljude koji tamo očekuju neke poticaje u poljoprivredi i sve one koji bi mogli imati ogromnu korist od evropskih fondova ili evropskog puta – šta danas misle o tom Dodiku? Bogatom multimilioneru, možda i milijarderu, koji sa svojom porodicom ne živi te dnevne probleme građana. Sada im je jasno da on uništava perspektivu njihove djece koja odlaze u tu istu EU i mislim da će SNSD zbog toga platiti veliku cijenu i mislim da to sada kači i HDZ. To je ono što je sada potpuno jasno. Nema logike da se danas iz Ministarstva finansija ne pošalju dokumenti potrebni za Plan rasta. Nema logike da ne usvojimo dva zakona, tehnička su ona sada, Dodikov proces je završen, gdje će biti sjedište suda nije mu više prioritet. Nismo mu dali Banju Luku, može biti Istočno Sarajevo, prirodno je blizu institucijama. On i dalje to koči jer je to naredba iz Moskve. Ja to znam, ja to tvrdim i zato ide sada da malo opere svoj obraz u Moskvi.

O stanju u NIP-u

A da li postoji opet mogućnost da se u Domu naroda BiH bilo šta pokrene?

Teoretski da, ali praktično, s obzirom na to da ne postoji sankcija za njih koji ilegalno blokiraju rad Doma naroda, zloupotrebljava se ta institucija i oba kluba – i Hrvati i Srbi. Ali podsjećam da sam ja bio protiv blokade i kada je riječ o Klubu Bošnjaka zbog ovih razloga, jer se danas oni pokrivaju time da kažu: evo i Bošnjaci su nekada blokirali, što je formalno tačno. Međutim, ta svijest o potrebama ljudi očigledno kod ovog Špirića, kod ovih ljudi u Domu naroda, pa i Čovića, ne postoji, jer bi to trebalo biti potpuno prioritetizirano – da se ta dva zakona usvoje. U tom slučaju mi smo vrlo spremni, zbog glavnog pregovarača, vrlo brzo. Rekli smo da to treba biti iz kvote srpskog naroda za početak, jer je to rotacija, nemamo ništa protiv, ali bez ta dva zakona nema smisla birati pregovarača. Dakle, sve je jednostavno, ali oni to ne dozvoljavaju.

Ima li smisla onda da bi možda mogli delegati koji ostaju na sjednicama, dolaze i na sjednice redovno, da podnesu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine za nesavjestan rad u službi?

Mogli bi, ali nam treba izmjena tog krivičnog zakona i to je ono na što smo svi apelovali – na djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta. On bi mogao izmjenama krivičnog zakona, kao što je radio i ranije, napraviti pretpostavke da ovi ljudi budu krivično gonjeni, jer je zaista ovo krivično djelo koje nije precizirano u našem zakonodavstvu. Nemaju pravo ne raditi svoj posao i blokirati interese države Bosne i Hercegovine, ali koriste taj pravni vakuum, nepostojanje dovoljno jasne legislative, kako bi izbjegli sankcije.

Kemal Ademović, nakon što je napustio Narod i pravdu, rekao je da mu je jedan od lidera Trojke rekao da će visoki predstavnik riješiti pitanje blokade Doma naroda. Znate li o čemu je riječ?

Govorili smo mi to javno. Dakle, očekivalo se da nakon što je Predstavnički dom smijenio kadrove SNSD-a, i ministra i zamjenike, da je logično da to uradi i Dom naroda. To je bilo javno. Da li je neko interpretirao da će visoki predstavnik to sigurno uraditi – ja ne znam. Ja nisam imao tu informaciju niti sam to mogao tvrditi.

S druge strane, spominjete djelovanje SNSD-a i HDZ-a, pitali ste vozače, privrednike… Danas svjedočimo tome da Željezara Zenica gasi pogone i najavljuju da će prestati sa radom. Najviše krive Vijeće ministara koje nije glasalo za povećanje carina. Ovdje je HDZ bio protiv. Da li su obrazložili zašto?

Jesu. I mi smo u početku bili protiv jer je Košarac pokušao zloupotrijebiti ovu situaciju. Kada je Srbija uvela takse na čelik, umjesto da odgovorimo recipročno, on je u prijedlog ubacio i EU i Tursku, dva važna partnera. Time bismo prekršili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i sporazum sa Turskom. To bi imalo ozbiljne posljedice. Kasnije je prijedlog popravljen i sada izgleda mnogo bolje. Mi bismo ga podržali, ali to bi bilo samo kratkoročno rješenje – nekoliko mjeseci života za željezaru, ne trajno rješenje. Ono što je dobro – Vlada Federacije se sada aktivnije uključila i poruke su ohrabrujuće.

Nakon napuštanja Naroda i pravde, mnogi su rekli da stranka neće opstati. Šta vi kažete?

Ja sam subjektivan, ali sam stalno na terenu. Vidim rast, vidim energiju. Žao mi je što je Kemal Ademović otišao, ali to danas nema toliki utjecaj. Mi smo sada faktor koji remeti postojeći sistem i zato se mnogi ujedinjuju protiv nas. Ali vidjet ćete – Narod i pravda ima snagu i rast.

Kada već spominjete izbore, djeluje da je kampanja počela. Može li Darijana Filipović donijeti promjene u HDZ-u?

Konaković: Iskreno, ne očekujem promjene u politici HDZ-a. Ona je kvalitetna osoba, ali vidjet ćemo da li je pravi izbor za tu poziciju.

Šta za Vučića i Dodika znači odlazak Orbana?

Ponovo se govori o izmjenama Izbornog zakona i legitimnom predstavljanju. Kako gledate na to?

Bilo je mnogo priče, malo stvarnih pokušaja. Najbliže smo bili dogovoru u Neumu. Danas se ta tema više koristi za političku mobilizaciju nego za rješenje. Mi smo spremni na rješenja, ali ne na jednostrane poteze.

Kažete da znate ko je vaš kandidat za Predsjedništvo. Zašto SDA još nema kandidata?

Zato što su u teškoj situaciji. Njihov lider zna da nema realne šanse. Mi smo zadovoljni Denisom Bećirovićem i želimo da nastavi.

Šta zapravo pad Viktora Orbana znači za Aleksandra Vučića i Milorada Dodika? Vidimo da sada očekuju tu pobjedu Janeza Janše u Sloveniji. Šta bi to moglo zapravo značiti? Janša je blizu da formira vladu.

Super Vam je pitanje. Dodik od ovoga svega gleda neki lični interes. U velikom je ličnom problemu, jer ćemo sada vidjeti kako mu je Orban davao novac. Vidjet ćemo, zato što to i novog premijera Petera Magyara zanima, da li je to negdje ispod žita, ispod ruke, kako je neke stotine miliona dobio kao pozajmice kada mu je trebalo da to ubrizga u sistem. Vrlo moguće i legalno i nezakonito. Zbog toga je Dodik opravdano uplašen. To je koncept Dodika. Vučić ima sistemske probleme, jer ono što su Amerikanci uradili s NIS-om, a opet na tragu borbe protiv ruskog utjecaja u energetici na Balkanu, imaju dogovor da uskoči mađarski MOL. Čini mi se da je kupovina NIS-a bila i nešto što Vučiću daje vrijeme da ta kompanija diše. Mislim da ovaj mladi čovjek to neće na takav način pratiti.

Vučić je to sistemski, a Dodik u privatni koruptivni problem. Tako on gleda i Sloveniju. Ne vjerujem da će vlada Janeza Janše imati drugačiji odnos prema Bosni i Hercegovini, proširenju i stabilnosti. Dodik se nada ukidanju možda nekih sankcija, jer on gore ima ozbiljnu imovinu. Ono što je za njega problem, ta priča je izašla van granica Slovenije. Ona se istražuje i u krugovima Evropske unije, jer se tu radi o sumnjivom kapitalu potencijalno, koji je ogroman novac investirao u neke slovenačke kompanije, koje su čak i dio komunalne infrastrukture Ljubljane i nekih drugih gradova. Duboko je ušao u to i moglo bi mu to prijateljstvo s Janšom dati neki prostor da diše, a to samo potvrđuje da njega ne zanima ni narod u RS ni entitet, zanima ga samo da svoj nezakonito stečen novac može lakše trošiti i da se može lakše kretati.