Premalo osoblja, sve više ljudi kojima je potrebna njega i kontinuirani rast troškova – to je realnost sistema njege u Njemačkoj. U takvim okolnostima, ministrica zdravstva planira do sredine maja predstaviti nacrt zakona koji bi trebao reformisati ovaj sektor. Međutim, prema najavama i medijskim izvještajima, predložene mjere donose značajne rezove, što otvara pitanje kako će se to odraziti na one kojima je pomoć najpotrebnija. Ovo će se odraziti i na državljane Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Njemačkoj.

O aktuelnim promjenama i njihovim posljedicama za N1 je govorio Mehmed Smajić sa DW.

Najavljene reforme: Veći doprinosi i skuplja njega

Smajić upozorava da bi najavljene promjene mogle dodatno opteretiti građane koji već sada izdvajaju značajna sredstva za njegu.

“Prema planovima o kojima se govori, građani bi mogli plaćati više doprinosa za osiguranje njege, ali i veći lični udio kada im ta njega zaista i treba”, istakao je. 

Već sada korisnici staračkih domova u Njemačkoj u prosjeku izdvajaju oko 3.200 eura mjesečno, a novi prijedlozi bi taj iznos mogli dodatno povećati.

Istovremeno, subvencije države bi rasle sporije, što znači da bi olakšice stizale kasnije, dok bi troškovi u međuvremenu ostajali visoki.

Strožiji kriteriji i rizik od siromaštva

Osim većih troškova, planirano je i pooštravanje kriterija za ostvarivanje prava na njegu. 

“To bi posebno pogodilo osobe u nižim kategorijama, koje bi teže dolazile do statusa i potrebne pomoći, a za neke bi podrška mogla u potpunosti izostati”, pojašnjava Smajić.

Stručnjaci upozoravaju da bi ovakve mjere mogle dodatno pogoršati situaciju i povećati rizik od siromaštva, jer mnogi neće moći pokriti troškove bez dodatne pomoći države.

“Teret krize sve se više prebacuje na korisnike i njihove porodice. Potrebno je strateški djelovati kako bi se olakšali kućni budžeti i omogućila dostupnija njega starijih osoba”, naglasio je.

Poseban udar na dijasporu iz BiH

Ove promjene posebno su važne za građane porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Njemačkoj.

“Ta pitanja direktno se tiču i njihovih porodica, jer mnogi već sada finansijski pomažu članove porodice kojima je potrebna njega”, rekao je Smajić.

Njemačka privreda pod pritiskom: Kriza bez kraja

Paralelno s krizom u sektoru njege, Njemačka se suočava i s dugotrajnom ekonomskom nestabilnošću.

Podaci pokazuju da 43 posto firmi bilježi pad poslovanja, dok 37 posto industrijskih kompanija planira otkaze. Umjesto oporavka, situacija se dodatno pogoršava.

“Kraj ekonomskih šokova još nije na vidiku. Riječ je o dugotrajnoj krizi koja se samo nadovezuje iz jednog problema u drugi”, upozorava Smajić.

Podsjeća da su problemi počeli s pandemijom, nastavili se ratom u Ukrajini i rastom cijena energije, a dodatni pritisci dolaze zbog sukoba na Bliskom istoku i globalne nestabilnosti.

Minimalan rast i najave otkaza

Prema podacima ekonomskih instituta, veliki broj kompanija već posluje lošije nego prethodne godine, a mnoge očekuju daljnje pogoršanje.

“Posebno zabrinjava što firme planiraju smanjiti ulaganja i broj zaposlenih, što znači da brz oporavak nije realan”, rekao je Smajić.

Rast privrede iznosi tek oko 0,5 posto i u velikoj mjeri zavisi od državnih ulaganja, što dodatno povećava javni dug i otvara pitanje budućih mjera štednje.

Posljedice i za radnike iz BiH

Ekonomska situacija u Njemačkoj direktno se odražava i na radnike iz Bosne i Hercegovine.

“To utiče na radna mjesta, plate i opću sigurnost. Bez ozbiljnih reformi i stabilnijeg međunarodnog okruženja, njemačka privreda će ostati pod velikim pritiskom”, zaključio je Smajić.

Dodaje da se sada pažljivo prate i međunarodni politički procesi, uključujući mirovne pregovore s Iranom, koji bi mogli utjecati na daljnji razvoj situacije.