Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovno je stao u odbranu sposobnosti Europe da se brine sama o sebi. Poručio je da klauzula o uzajamnoj pomoći, koja je upisana u same temelje ugovora Europske unije, nije nimalo dvosmislena i da definitivno "nisu u pitanju samo prazne riječi".

Macron je istaknuo kako se taj pakt već dokazao na djelu. Kao krunski dokaz naveo je intervenciju nekoliko država članica koje su poslale vojnu pomoć Kipru nakon napada dronom na britansku zračnu bazu 28. februara. "Što se tiče članka 42., stavka 7., to nisu samo slova na papiru", izjavio je francuski čelnik i dodao: "Nama je to potpuno jasno. Tu nema mjesta za različita tumačenja ili bilo kakvu dvosmislenost."

Macron boravi u Grčkoj kako bi obnovio bilateralni sporazum o strateškoj odbrani, a tamo je iskoristio priliku da europsku klauzulu o odbrani nazove "snažnijom" od famoznog članka 5. NATO saveza. Ponovio je svoj stari stav - Europi je bolje da sama jača svoju sigurnost nego da se oslanja na sve nepredvidljiviji SAD pod vodstvom Donalda Trumpa. "Iskreno vjerujem da će se ovakav američki pristup nastaviti", naglasio je.

Samo dan ranije, čelnici EU na neformalnom sastanku na Kipru potvrdili su da se upravo razrađuju planovi o tome kako će ova donedavno zanemarena odredba funkcionirati u praksi. Predsjednik Europskog vijeća António Costa izjavio je u petak kako se trenutno "sastavlja priručnik" za korištenje klauzule o uzajamnoj pomoći.

Trump poljuljao povjerenje u Ameriku

Kada su ga pitali o NATO-u i njegovom temeljnom principu po kojem članice skaču u pomoć jedna drugoj ako su napadnute, Macron nije krio sumnju u učinkovitost članka 5. "Sada se pojavila sumnja u taj članak, a nju na stol nisu stavili Europljani, nego američki predsjednik", rekao je Macron tokom rasprave s grčkim premijerom.

Prema njegovim riječima, to je dovelo do "de facto slabljenja NATO saveza". Macron je istaknuo kako čvrsto vjeruje u europski stup unutar NATO-a te smatra da je jedini put njegovo snažno jačanje kako bi Europa bila spremna na sve scenarije.

Njegov grčki kolega, Kyriakos Mitsotakis, složio se s tim viđenjem. Slanje borbenih zrakoplova i pomorske potpore Cipru nazvao je potezom koji iz temelja mijenja pravila igre za cijelu Uniju.

Podsjetimo, u strahu da bi najistočnija članica EU mogla postati meta žestokih osvetničkih napada u prvim danima rata SAD-a i Izraela protiv Irana, Francuska, Grčka, Španjolska, Italija, Nizozemska i Portugal hitno su poslale pomoć na otok.

"Ono što smo napravili na Kipru bila je prekretnica", rekao je Mitsotakis, inzistirajući na tome da je došlo vrijeme da se taj malo poznati obrambeni pakt shvati ozbiljno. Priznao je da se o njemu ranije rijetko govorilo jer se uvijek podrazumijevalo da će NATO obaviti posao, ali da su se vremena promijenila.

"Moramo izvući pouku iz kiparskog slučaja i razmisliti što bi se moglo dogoditi u nekom drugom scenariju. Moramo provoditi vježbe kako bismo znali što točno znači pružiti potporu ugroženoj europskoj zemlji", dodao je grčki premijer.

Zaključio je kako bi takvo djelovanje bila snažna politička izjava da se EU ne oslanja isključivo na NATO, što bi u konačnici bilo dobro i za sam Savez. S druge strane, Donald Trump, bijesan jer ga NATO nije podržao u napadima na Iran, pojačao je kritike na račun saveznika, što je samo potpirilo strahove da Washington više ne jamči potporu u slučaju aktivacije članka 5.