Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović, u Danu uživo na N1 televiziji je otvoreno poručio da BiH ima spreman odgovor na svaki pokušaj prekrajanja unutrašnjeg uređenja. Mehmedović je, također, ranije danas na press konferenciji zahtijevao i hitno razrješenje glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića, a u emisiji je detaljno obrazložio blokade u državnom parlamentu, te iznio kritike na račun projekta Južne plinske interkonekcije i rada visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Zahtjev za smjenu Milanka Kajganića: "Etnički pristup je poguban"

Mehmedović je naglasio da je hitno razrješenje glavnog tužioca Milanka Kajganića jedini put ka profesionalnom i zakonitom radu Tužilaštva BiH, odbacujući optužbe da je riječ o političkom pritisku.

"Mi smo jučer imali javno saslušanje zamjenika glavnog tužioca Džermina Pašića koji je zapravo potvrdio sve ono što sam ja i naveo u zahtjevima za smjenu glavnog tužioca. Nije to nikakav pritisak na tužilaštvo niti na tužioca, jer ja ne vršim pritisak u konkretnim predmetima, nego očekujem da oni u skladu sa zakonom rade svoj posao. Očigledno je da je kod njih u njihovom poslu dominantan taj etnički pristup, što je pogubno po budućnost BiH jer onda bi svaki konstitutivni narod trebao imati svog glavnog tužioca da bi svi bili zadovoljni, a što je nemoguća misija – onda je to društvo potpuno podijeljeno", izjavio je Mehmedović.

 Dodao je da se tužilačke odluke, posebno kada je riječ o korupciji i udaru na ustavno-pravni poredak, svode na jednog ili dva tužioca po želji glavnog tužioca.

"Glavni tužilac ima prije svega tu etničku i političku boju koju na neki način ugrađuje u tužilačke odluke, što je potpuno neprihvatljivo. Ako su mogli biti smijenjeni i Gordana Tadić i Goran Salihović, zašto ne bi mogao biti smijenjen i sadašnji aktuelni glavni tužilac?", upitao je Mehmedović, pozvavši VSTV da radi svoj posao.

Južna plinska interkonekcija: Pitanje državne imovine i evropskih standarda

Komentarišući sporazum o izgradnji Južne plinske interkonekcije koji su u Dubrovniku potpisali Borjana Krišto i Andrej Plenković uz prisustvo američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, Mehmedović je izrazio ozbiljne rezerve.

 "Postoji mnogo prepreka i nejasnih pitanja vezano za ovaj projekat, s obzirom na to da se radi o uzurpaciji državne imovine, projektu koji zahvata dvije države i koji se proteže kroz nekoliko kantona i općina. Donesen je zakon u kojem se eksplicitno navodi firma koja će biti i vlasnik, i izvođač radova, i korisnik, i upravitelj. Vidimo da Evropska unija ima zamjerke na taj dio, jer je to suprotno njihovim principima", kazao je Mehmedović te dodao:

"Pitanje je samo šta mi u BiH želimo – alternative snabdijevanja ili da i dalje živimo u političkom blatu po principu 'ne diraj ništa i neće biti ni za šta kriv'. Ako BiH ima aspiraciju za EU, morat će korigirati svoje zakone, bez obzira ko vršio pritisak."

Sinhronizovana blokada Doma naroda i Predstavničkog doma

Mehmedović je optužio SNSD i HDZ BiH da godinu i po sinhronizovano blokiraju državne institucije, dok istovremeno patriote optužuju za nerad.

 "Problem je nastao kada se ne poštuje poslovnik rada. Dom naroda BiH se saziva, ali se ne može održati upravo zbog opstrukcija SNSD-a i HDZ-a. Njihovi delegati jedan put ne dođu HDZ-ovi, drugi put ovi iz SNSD-a, treći put svi. Ušlo je to u parlamentarnu praksu da kvorum ne postoji. Prvo je klub Bošnjaka zbog nesaglasnosti oko izmjena Izbornog zakona koje je predložio HDZ napustio sjednicu, a onda su se HDZ i SNSD sjetili da svaki put jedno ili drugo ili zajedno opstruiraju rad", pojasnio je Mehmedović.

Ista situacija, prema njegovim riječima, vlada i u Predstavničkom domu BiH:

"To je samovolja kolegija predsjedavajućih. Nama zastupnicima se ne dozvoljava da radimo, da postavljamo pitanja, inicijative se ne mogu naći na dnevnom redu ako to ne odgovara nekoj političkoj opciji. Posljednja sjednica održana je 16. marta, a naredna tek 29. aprila – 43 dana razmaka, iako poslovnik nalaže najmanje dvije sjednice mjesečno. Mnogima je parlament došao kao odlična turistička agencija; putuju po bijelom svijetu, sjednica nemamo jer su delegati negdje na putu."

Zastupnik je kao primjer naveo i današnji neuspjeli sastanak Komisije za promet i komunikacije: "Došlo su samo nas tri zastupnika. To je bezobrazluk od kolega i kolegija."

Kritika visokog predstavnika i strah od "sive liste“

Govoreći o ulozi Christiana Schmidta, Mehmedović je naveo da se visoki predstavnik pretvorio u simboličnu instituciju.

"Njegova je obaveza i odgovornost da reaguje onda kada se blokiraju procesi u BiH. Očigledno je da sadašnji visoki predstavnik, zbog slabije podrške iz nekih velikih centara moći van BiH, ne poseže za svojim ovlaštenjima. Napravite paralelu sa slučajem 'Viaduct', gdje je donio odluku da se isplati sa podračuna sredstava od akciza, a danas imamo stav pravobranilaštva da ta sredstva zapravo pripadaju RS-u. Pitanje je kada će i u kojem obimu vratiti sredstva koja pripadaju Federaciji BiH jer se oni koji treba da se dogovore ne mogu dogovoriti ni oko čega", kazao je Mehmedović.

Također, upozorio je na opasnost od "sive liste" Moneyvala koja BiH sve više prijeti zbog blokada zakona u Vijeću ministara, a koju provode ministri iz SNSD-a.

"Šta se više treba objašnjavati građanima? SNSD svojim potezima pokazuje da BiH ne može funkcionirati i to stalno pokazuju u Americi i Evropi preko svojih grupa. Čak i po cijenu nedobijanja novca iz plana rasta, oni blokiraju evropske zakone", naveo je Mehmedović.

Izborni proces i kandidatura Denisa Bećirovića

Kada je riječ o novim tehnologijama za izbore, Mehmedović se nada da će to biti "svjetlo na kraju tunela" koje će zaštititi integritet procesa jer je do sada bilo "bitnije ko broji nego ko glasa".

Komentarišući činjenicu da SDA još nema kandidata za člana Predsjedništva, Mehmedović je rekao: "Mislim da je to predizborna strategija, da se pod plaštom tajne pravi pritisak, a već se unaprijed zna ko će to biti. Ja mislim da je to vraćanje na staro. U BiH trebaju novi ljudi, nove politike i novi način ponašanja. Što se tiče Denisa Bećirovića, ja sam kao predstavnik pokreta Naprijed potpisao platformu koja podrazumijeva jedinstvo na evropskom i NATO putu. Nema tu bezuslovne podrške nikome, pa ni Bećiroviću. Mi ćemo pomno posmatrati šta on radi."

Zaključio je da je evropski put u krizi zbog revizionizma Milorada Dodika, ali i zbog HDZ-a koji "želi Evropsku uniju onoliko koliko to odgovara Republici Hrvatskoj".