Njemačka desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ovog ljeta planira proširiti svoje političko djelovanje na prostor Zapadnog Balkana, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu, saznaje Raport .

Riječ je o pokušaju širenja političkog utjecaja izvan granica Njemačke, ali i nastojanju da se u regionu pronađu saveznici spremni na suradnju sa strankom koja je već godinama predmet ozbiljnih kontroverzi u europskoj javnosti.

Sin bh. pjesnika u ulozi lobiste njemačkih desničara

AfD, koji već ima izuzetno razvijene i politički vidljive kontakte sa SNSD-om i Miloradom Dodikom, sada pokušava otvoriti prostor i prema političkim akterima u Federaciji BiH.

Prema informacijama Raporta, delegacija ove stranke planira svojevrsno 'turneju' po Zapadnom Balkanu oko 20. srpnja, a aktivnosti uspostavljanja kontakata trebale bi trajati i tijekom prve sedmice kolovoza.

Ovi pokušaji za uspostavu političkih kontakata u FBiH, ne odvijaju se institucionalno, već kroz neformalne mreže i posrednike. Upravo u toj sivoj zoni političkog djelovanja pojavljuje se i jedan zanimljiv detalj.

Ulogu posrednika u pokušaju povezivanja AfD-a s probosanskim političkim akterima ima njihov simpatizer porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji živi u Njemačkoj.

Kako saznaje Raport, riječ je o Miši E. porijeklom iz Tuzle koji se, u nastojanju da otvori vrata političkih krugova u Sarajevu, predstavlja kao sin poznatog bh. pjesnika, očito računajući da bi mu takva biografska referenca mogla olakšati pristup i omogućiti organizaciju sastanaka s domaćim političarima.

Međutim, unatoč takvoj strategiji, rezultati su, očekivano, za sada izostali.

Istovremeno, ovaj lobista tvrdi i da je jedan od osnivača AfD-a.

Nižu se odbijenice probosanskih političara

Prema informacijama Raporta, ovaj desničarski lobista nije uspio ostvariti ozbiljnije kontakte s probosanskim političarima, niti pronaći sagovornike spremne da razmotre ideju o ugošćavanju predstavnika AfD-a u Sarajevu.

Naprotiv, kako navode izvori Raporta, putem različitih posrednika kojima se obraćao, ovaj njemački državljanin porijeklom iz Tuzle dobijao je isključivo odbijenice.

Ključni razlog zašto leži u činjenici da je riječ o stranci čiji su stavovi, posebno oni koji se odnose na negiranje genocida u Srebrenici, neprihvatljivi za probosanske stranke i političare u Federaciji BiH.

Zanimljivo je da je, prema istim izvorima, ovaj lobista pokušavao ublažiti percepciju AfD-a tvrdeći da su njihovi sporni stavovi proizašli iz toga da im je takav narativ nametnuo Milorad Dodik, navodno jer su samo s njim is njegovom strankom imali kontakte, pa su tobože podlegli Dodikovoj propagandi koja je bila praćena i navodno ugošćavanjem AfD-ovaca u RS-u.

Upravo taj 'model' odnosa, AfD-ov simpatizer i lobista preporučuje preko posrednika ili u slučajnim susretima bh. političarima.

Ipak, takva inicijativa naišla je na jasan otpor. Kako saznaje Raport, političari kojima se obraćao putem posrednika ili direktno  poslali su nedvosmislene poruke da nemaju namjeru sastajati se s predstavnicima stranke koja negira genocid u Srebrenici i koja se protivi ulasku BiH u Evropsku uniju, najviše zbog toga i prema izjavama ovih desničara,  zbog činjenice da je većinsko stanovništvo u BiH muslimansko.

Upravo zbog takvog historijskog, pravnog i političkog konteksta, svaka potencijalna komunikacija s akterima koji relativiziraju genocid, ratne zločine ili promovišu revizionističke narative, a uz sve podržavaju secesionističku politiku SNSD-a,  izaziva izuzetno visok stepen političke osjetljivosti u BiH.

Hoće li OSA BiH  zabraniti ulazak u zemlju negatorima genocida

Raport saznaje da je AfD-u čak poslana i poruka da su nepoželjni u BiH, a otvoreno je i pitanje treba li im Obavještajno-sigurnosna agencija BiH zabraniti ulazak u zemlju sve dok ne koriguju svoje stavove o genocidu u Srebrenici i ne upute javno izvinjenje zbog uvreda koje su nanijeli žrtvama i preživjelima.

Prema informacijama Raporta, AfD je zainteresiran i za uspostavljanje kontakata s političkim strankama s hrvatskim predznakom. Naši izvori navode da nije isključeno da bi neka od stranaka sa sjedištem u Mostaru mogla prihvatiti sastanak s predstavnicima AfD-a.

Spominje se da bi najmanje dvije takve stranke mogle upriličiti susret s njemačkim desničarima, iako za sada nema potvrde da će HDZ BiH pristati na takvu vrstu komunikacije, uprkos tome što je AfD navodno najviše zainteresiran upravo za susret s tom strankom.

Ipak, posmatrajući političke trendove, određene procjene ukazuju da takav razvoj događaja ne bi bio iznenađenje.

Sve izraženiji stavovi HDZ-a BiH o trećem entitetu, kao i nedavni kontroverzni skup u Zagrebu na kojem su se mogle čuti ideje o 'kartama podjele' BiH, dodatno podgrijavaju sumnje u moguće političko približavanje.

Uz poznatu činjenicu da HDZ BiH u određenim političkim potezima prati obrasce djelovanja SNSD-a, samo u drugačijem političkom pakovanju, tako ni susret s AfD-ovcima nije isključen.

U ovakvom ambijentu, pokušaji AfD-a da pronađe političke partnere u BiH ne predstavljaju samo pitanje međunarodne saradnje, već i test političkih granica , kako unutar same zemlje, tako i u odnosu na širi evropski kontekst u kojem se vodi sve izraženija borba između liberalno-demokratskih i krajnje desnih političkih opcija.

Inače, AfD-ovci s Miloradom Dodikom i drugim SNSD-ovcima bili su na ovogodišnjem desničarskom skupu u Mađarskoj,te pružili podršku Viktoru Orbanu koji je u međuvremenu izgubio izbore što je bio udarac i za AfD koji je u Evropi izgubio snažnog desničarskog saveznika.

Također, AfD-ovci su prisustvovali  i desničarskom skupu u Teksasu u martu ove godine na kojem je bila i Željka Cvijanović, funkcionerka SNSD-a.

Treba podsjetiti i da je na poziv AfD-a u Bundestagu nedavno trebao govoriti ministar pravde u Vladi RS-a Goran Selak, ali je u zadnji čas otkazao svoj dolazak.

AfD je, podsjetimo, već duže vrijeme pod lupom u političkom prostoru Europske unije.

Kontroverze koje prate ovu stranku ne odnose se samo na njezine stavove o migracijama i Europskoj uniji, već i na niz izjava i postupaka njezinih članova koji su izazvali oštre reakcije.

Jednom od poslanika AfD-a u njemačkom Bundestagu čak se i sudi zbog toga što je u parlamentu koristio nacistički pozdrav, što dodatno opterećuje politički profil ove stranke.