Troje katolika su na euharistijskom slavlju posvećenu hostiju podijelili sa svojim ljubimcima zbog čega su crkvene vlasti provele višemjesečnu istragu.

Incident se dogodio tokom blagoslova životinja u župi Dobrog pastira u Zürichu, u oktobru prošle godine.

“Blagoslov je, zbog loših vremenskih uvjeta, prebačen u zatvoreni prostor te je održan u sklopu euharistijskog slavlja. Tokom mise tri osobe podijelile su komadiće hostije sa svojim psima”, stoji u saopćenju biskupije Chur, objavljenom 17. aprila.

Istragu je proveo biskup Joseph Bonnemain.

“Rezultati jasno pokazuju da troje uključenih nisu postupali sa svetogrdnom namjerom. Posljedično, ne može ih se optužiti za svetogrđe jer im je takva nakana nedostajala. Stoga na sebe nisu navukle kaznu izopćenja koja je pridržana Apostolskoj Stolici.”

Biskup je incident nazvao “iznimno žalosnim”, najavivši pritom “zatvoreni sastanak s cijelim župnim timom kako bi produbili doktrinalnu pobudnicu pape Franje o euharistiji Desiderio Desideravi“.

Susret će se odviti u petak, 5. juna, a nakon njega biskup Bonnemain, inače pripadnik Opusa Dei, predvodit će klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom te svetu misu.

Kako prenosi američki Pillar, citirajući lokalne medije, 3. januara u župi je održana molitva krunice kao zadovoljština za incident, a organizirali su je lokalni laici. Učestvovalo je 40-ak osoba.

Što kaže kanonski zakon?

U Zakoniku kanonskog prava piše da “ko baci posvećene čestice ili ih u svetogrdnu svrhu uzme ili drži, upada u izopćenje unaprijed izrečeno, pridržano Apostolskoj Stolici”, ističe Pillar.

S druge strane, tačka 2. kanona 1323. kaže da “nikakvoj kazni ne podliježe onaj” koji “bez krivnje nije znao da krši zakon ili zapovijed; s neznanjem pak izjednačuje se nepažnja i zabluda”.

Premda u saopćenju biskupije Chur nije dano detaljno objašnjenje odluke, čini se da se biskup Bonnemain u svojoj prosudbi vodio upravo potonjim kanonom.