Ova gljiva, zbog svog specifičnog orašastog okusa i mesnate teksture, u kulinarstvu je poznata kao "šumsko meso", a potražnja za njom ne prestaje da raste, pišu Vijesti.ba.

Spužvasta tekstura

Smrčak se lako prepoznaje po svom karakterističnom klobuku koji podsjeća na pčelinje saće ili spužvastu strukturu. Boja mu varira od svijetlosmeđe do tamnosmeđe, gotovo crne, dok je unutrašnjost uvijek šuplja.

Najčešće raste u svijetlim listopadnim šumama, posebno oko jasena, hrasta i brijesta, zatim u vlažnim područjima uz rijeke i potoke, kao i u starim voćnjacima gdje se često može pronaći ispod jabuka i krušaka. Posebno zanimljivo je da smrčak voli tzv. "šokirana" zemljišta, pa se često pojavljuje na mjestima gdje je bilo požara, nasipanja ili drugih promjena tla.

Berba smrčka u Bosni i Hercegovini odavno nije samo hobi, već i ozbiljan sezonski posao. Razlog tome je činjenica da se ova gljiva ne može vještački uzgajati, što joj osigurava visoku i stabilnu cijenu na tržištu. Trenutno se svježi smrčak u otkupu plaća oko 20 KM po kilogramu, dok na tržnicama i u direktnoj prodaji može dostići i do 30 KM po kilogramu. Suhi smrčak, poznat i kao "šumsko zlato u teglici", zbog gubitka težine, ali i koncentracije arome, doseže cijenu između 400 i 500 KM po kilogramu, navodi Agroklub.

Jedan od otkupljivača, Almir Habib, poziva sve zainteresovane berače da se uključe u sezonu:

"Pozivamo sve berače, kako iskusne tako i one koji se tek planiraju okušati u ovoj avanturi, da nam se jave. Nudimo poštene cijene, brzu procjenu kvaliteta i isplatu odmah", izjavio je Habib, uz napomenu da se informacije o otkupu i lokacijama predaje mogu dobiti na broj 062/751-759.

Pravilna berba

Stručnjaci i iskusni berači naglašavaju da je pravilna berba izuzetno važna za očuvanje prirodnog rasta smrčka.

Preporučuje se da se gljive stavljaju u pletene korpe, a nikako u plastične vrećice, jer se u njima "uparuju" i gube kvalitet.

Takođe, smrčak treba sjeći nožem kako bi se sačuvao micelij u zemlji, što omogućava da na istom mjestu ponovo izraste i naredne godine.

Važno je naglasiti i da se smrčak nikada ne smije konzumirati sirov. Obavezna je termička obrada, kuhanje ili pečenje, kako bi bio siguran za jelo.

U šumama Bosne i Hercegovine, između znanja, strpljenja i sreće, krije se prirodna prilika koja za jedne predstavlja dodatnu zaradu, a za druge ozbiljan sezonski posao.