Većina iranskog visoko obogaćenog urana najvjerojatnije se i dalje nalazi u nuklearnom kompleksu u Isfahanu, unatoč zračnim napadima kojima je ta lokacija bila izložena prošle godine i tijekom novijih sukoba, izjavio je čelnik UN-ove agencije za nuklearnu energiju, prenosi AP.

Ravnatelj Međunarodna agencija za atomsku energiju Rafael Grossi rekao je u intervjuu da agencija raspolaže satelitskim snimkama koje pokazuju posljedice američko-izraelskih zračnih napada na Iran te da i dalje prikuplja nove informacije.

Inspekcije IAEA-e u Isfahanu prekinute su u lipnju prošle godine, kada je Izrael pokrenuo 12-dnevni rat, tijekom kojeg su Sjedinjene Američke Države bombardirale tri iranska nuklearna postrojenja. Prema procjenama agencije, velik dio visoko obogaćenog urana bio je tada pohranjen upravo na toj lokaciji i, kako se vjeruje, ondje se nalazi i danas.

“Ne možemo to potvrditi inspekcijom, ali ni opovrgnuti da je materijal još uvijek tamo, zajedno s pečatima IAEA-e. Ovo je naša najbolja procjena”, rekao je Grossi.

Satelitske snimke pokazuju da je neposredno prije početka sukoba u lipnju 2025. u tunel u Nuklearnom tehnološkom centru u Isfahanu uvezen kamion s 18 plavih kontejnera, za koje se vjeruje da sadrže visoko obogaćeni uran. Pretpostavlja se da se ti kontejneri i dalje nalaze na istoj lokaciji.

Zabrinutost zbog količine i mogućnosti naoružanja

Prema podacima IAEA-e, Iran raspolaže s oko 440,9 kilograma urana obogaćenog do 60 posto čistoće, što je tek tehnički korak do razine od 90 posto potrebne za izradu nuklearnog oružja. Grossi je ranije upozorio da bi ta količina mogla biti dovoljna za proizvodnju do deset nuklearnih bombi, ako bi Iran odlučio militarizirati svoj program.

Dio tog materijala, oko 200 kilograma, navodno je pohranjen u tunelima u Isfahanu.

Iran, međutim, godinama tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopske prirode. Američki predsjednik Donald Trump istaknuo je da je jedan od glavnih razloga američke vojne intervencije bio spriječiti Iran u razvoju nuklearnog oružja, iako je ranije tvrdio da su napadi “uništili” iranski nuklearni program.

Inspekcije i diplomatski izazovi

IAEA želi obnoviti inspekcije ne samo u Isfahanu nego i u drugim ključnim postrojenjima, poput Natanz i Fordo, gdje se također nalazi nuklearni materijal.

Iran je potpisnik Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji ga obvezuje na suradnju s IAEA-om i omogućavanje inspekcija. No zbog sigurnosne situacije nadzor je trenutno ograničen.

Grossi je otkrio i da su vođeni razgovori s Rusija i drugim državama o mogućnosti izmještanja iranskog visoko obogaćenog urana iz zemlje. Takav potez bio bi iznimno složen i zahtijevao bi politički dogovor ili veliku vojnu operaciju.

Trump je potvrdio da je ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio pomoć u rješavanju tog pitanja, no naglasio je da bi Rusija trebala biti više usmjerena na okončanje rata u Ukrajini.

Pregovori u zastoju

Pregovori između SAD-a i Irana suočavaju se s ozbiljnim preprekama. Najnoviji iranski prijedlog — koji je uključivao odgodu nuklearnih pregovora u zamjenu za ukidanje blokade Hormuškog tjesnaca i prekid rata — Washington je odbio.

Prema Grossiju, današnja situacija znatno je složenija nego 2015. godine, kada je Iran imao znatno manji nuklearni program. U međuvremenu je došlo do “eksponencijalnog napretka” u obogaćivanju urana, razvoju centrifuga i izgradnji novih postrojenja.

Za postizanje dogovora, ističe Grossi, potrebna je snažna politička volja s obje strane.

“Iran mora biti uvjeren da su pregovori nužni. Postoji interes i u Teheranu i u Washingtonu, ali problem je što se ne mogu usuglasiti oko prvih koraka”, rekao je.

Američki državni tajnik Marco Rubio upozorio je da Iran pokušava kupiti vrijeme te naglasio da svaki budući sporazum mora jasno spriječiti mogućnost razvoja nuklearnog oružja u bilo kojem trenutku.