Sinovi moćne porodice blisko povezane s novim iranskim vrhovnim vođom stoje iza najveće kriptomjenjačnice u zemlji, koju su od startupa pretvorili u ključni kanal prema globalnoj ekonomiji. Taj kanal koriste kako obični građani, tako i državne institucije s crnih lista, uključujući iransku središnju banku i moćnu Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC).

Otkako su je osnovala dvojica braće pod alternativnim obiteljskim prezimenom, mjenjačnica Nobitex obradila je transakcije vrijedne stotine milijuna dolara povezane sa sankcioniranim skupinama, piše Reuters.

Tko stoji iza Nobitexa

Osnivači su članovi obitelji Kharrazi, jedne od najutjecajnijih dinastija u Islamskoj Republici. Korporativni zapisi otkrivaju da su braća na početku poslovanja koristila prezime koje članovi obitelji rijetko upotrebljavaju.

Tvrtka se brzo integrirala u iransko gospodarstvo i danas tvrdi da ima 11 milijuna korisnika, što je više od 10 posto stanovništva. Isključeni iz međunarodnog bankarskog sustava te suočeni s devalvacijom rijala i galopirajućom inflacijom, obični Iranci koriste mjenjačnicu za kupnju i čuvanje kriptovaluta.

Kako je izbjegla zapadne sankcije

Iako je Iran pod opsežnim zapadnim ekonomskim sankcijama, mjenjačnica je dosad izbjegla da je Sjedinjene Države i saveznici stave na crnu listu. Reuters nije pronašao dokaze da je itko iz obitelji Kharrazi pod zapadnim sankcijama, niti je mogao utvrditi zašto je Nobitex pošteđen kaznenih mjera koje su nametnute drugim velikim iranskim gospodarskim subjektima.

Reutersovo otkriće o elitnom porijeklu osnivača Nobitexa dolazi u kritičnom trenutku za Iran, a posebno za Revolucionarnu gardu. IRGC je dodatno učvrstio svoju kontrolu nad iranskim gospodarstvom i sigurnosnim aparatom nakon ubojstva vrhovnog vođe Alija Hamneija u zračnom napadu u veljači, na početku rata između SAD-a, Izraela i Irana.

Nobitex služi kao most prema globalnim kriptotržištima i središte je paralelnog financijskog sustava koji se koristi za prebacivanje sredstava izvan dosega zapadnih sankcija.

Iranska država koristi ga za usmjeravanje novca saveznicima mimo konvencionalnog bankarskog sustava, pokazala je analiza blockchain zapisa koju je provela tvrtka za kriptoanalitiku Crystal Intelligence, kao i razgovori s četiri privatna financijska istražitelja.

Reuters je također razgovarao s devet Iranaca koji su radili za Nobitex ili s njim, od kojih je šest potvrdilo da su znali da državna sredstva pod sankcijama prolaze kroz mjenjačnicu.

Nobitex negira povezanost s državom

U izjavi poslanoj Reutersu, Nobitex je zanijekao izravne veze s vladom ili pomaganje državi, navodeći da su sva nezakonita sredstva koja su prošla kroz mjenjačnicu to učinila bez odobrenja ili znanja uprave.

Tvrtka je dodala da braća nisu mijenjala identitet niti koristila alternativni. Također tvrde da su sve transakcije koje uključuju državne entitete znatno ispod procjena koje su istražitelji podijelili s Reutersom.

Iranska vlada nije odgovorila na upite za komentar poslane preko svojih misija pri Ujedinjenim narodima u New Yorku i Ženevi. Dužnosnik Trumpove administracije, u odgovoru na detaljna pitanja o nalazima, napisao je da SAD "agresivno djeluje s Ekonomskim bijesom, koristeći sve dostupne alate za održavanje maksimalnog pritiska na Iran", ali nije spomenuo Nobitex.

"Problem s Nobitexom je u tome što se preko njega odvija toliko aktivnosti običnih Iranaca da je teško odvojiti režim od ljudi koji koriste platformu", rekao je Nick Smart, glavni obavještajni službenik u Crystal Intelligenceu.

Američka demokratska senatorica Elizabeth Warren izjavila je da su otkrića o Nobitexu razlog za uzbunu. "Ovo izvješće pali sva zvona na uzbunu. Naši protivnici koriste digitalnu imovinu kao alternativu globalnom financijskom sustavu predvođenom SAD-om i s lakoćom prebacuju milijarde jer previše servisa u kripto ekosustavu nema osnovne kontrole za sprječavanje pranja novca i izbjegavanja sankcija", poručila je Warren, vodeća demokratkinja u senatskom Odboru za bankarstvo.

Braća osnivači

Izvorni upravni odbor Nobitexa činili su braća Ali i Mohammad Kharrazi, koji su koristili prezime Aghamir, te Amir Hosein Rad. Sva trojica studirala su na elitnom Sveučilištu za tehnologiju Sharif u Teheranu. Rad, koji nije u srodstvu s braćom, bio je javno lice tvrtke i glavni izvršni direktor, dok je Mohammad bio stručnjak za blockchain. Unutar tvrtke, braća su skrivala svoje pravo prezime čak i od najbližih suradnika, potvrdilo je sedam bivših zaposlenika i poslovnih poznanika.

Braća su treća generacija obitelji Kharrazi u srcu iranskog vladajućeg establišmenta. Njihov djed bio je vjerski učenjak i ajatolah koji je podučavao novog iranskog vrhovnog vođu Mojtabu Hamneija, a kasnije je služio u Skupštini stručnjaka, tijelu koje bira vrhovnog vođu.

Mojtaba je naslijedio oca nakon njegova ubojstva. Stric braće služio je kao ministar vanjskih poslova i savjetnik uzastopnim vrhovnim vođama, uključujući Mojtabu. Njihov otac, ajatolah Bager Kharrazi, osnivač je iranskog Hezbolaha i bio je uključen u popunjavanje redova IRGC-a nakon Islamske revolucije 1979. godine. Teta braće udana je za brata novog vrhovnog vođe.

U iranskom klerikalnom establišmentu "postoji unutarnji i vanjski krug", rekao je novinar Fariborz Kalantari, koji danas živi u inozemstvu. Za obitelj Kharrazi kaže: "Ti su ljudi bili dio unutarnjeg kruga Alija Hamneija." Kalantari je objasnio da praksa korištenja alternativnih prezimena datira iz vremena prije revolucije 1979., kada su mnogi aktivisti protiv šaha bili zatvarani.

Reuters je uspio povezati Nobitex s obitelji Kharrazi putem iranskih korporativnih, vladinih i bankovnih zapisa. Ključan trag bila je e-mail adresa s prezimenom Kharrazi koju je stariji brat Ali koristio prilikom registracije domene Nobitex 2017. godine. Procurjele baze podataka, provjerene s nacionalnim identifikacijskim brojevima, potvrdile su identitete oca i sinova.

Skrivanje tragova

Nobitex javno ističe da mu je cilj omogućiti Irancima ulaganje u kriptovalute unatoč "sjeni sankcija" te savjetuje klijentima kako izbjeći praćenje njihovih transakcija.

Kako bi prikrio tragove, Nobitex redovito mijenja adrese novčanika koje koristi za prijenos sredstava i razvio je alate za dodatno zamagljivanje veza među novčanicima. Još 2022. Reuters je izvijestio da je Binance, najveća svjetska kriptomjenjačnica, obradila 7.8 milijardi dolara za Nobitex, zaobilazeći američke sankcije.

Od samog početka tvrtka je morala balansirati između zahtjeva različitih moćnih grana iranske države. Iranska središnja banka povremeno im je blokirala pristup domaćem bankarskom sustavu.

Ubrzo nakon osnivanja 2018. godine, IRGC je posjetio urede tvrtke i ispitao tadašnjeg direktora Rada. Nekoliko godina kasnije, ponovno su izvršili raciju, uhitili Rada i zaplijenili opremu. Nema naznaka da je ikada optužen. U intervjuu prošlog prosinca, Rad je uhićenje opisao kao "jednu od nuspojava poslovanja u Iranu".

Unatoč pritiscima, Nobitex je cvjetao. Tvrtka se 2021. preselila u raskošne nove urede s opuštenom atmosferom, gdje zaposlenice nisu morale nositi hidžab. No, raspoloženje se promijenilo nakon prosvjeda 2022. zbog smrti Mahse Amini, kada su moralna policija i osiguranje počeli strože provoditi pravila odijevanja.

Zabrinutost zaposlenika produbila se nakon što su SAD sankcionirale tvrtku Safiran Airport Services zbog isporuke dronova Rusiji, a koja je povezana s jednim od glavnih investitora Nobitexa, Mohammadom Bagerom Nahvijem.

"Čim posao postane značajno profitabilan, vidjet ćete kako vlada ulazi i uzima svoj dio. Ne možete imati uspješan posao u Iranu, a da ga režim ne kontrolira", rekao je Miad Maleki, bivši visoki dužnosnik američkog Ministarstva financija.

Otkriće osuđenog milijardera

Dokazi o ulozi Nobitexa u iranskom mehanizmu za izbjegavanje sankcija pojavili su se iz neočekivanog izvora: od Babaka Zanjanija, iranskog milijardera osuđenog za pronevjeru.

U prosincu prošle godine, Zanjani je u objavi na društvenim mrežama, usmjerenoj protiv iranske središnje banke, otkrio adrese kriptonovčanika. To je vanjskim analitičarima omogućilo da razotkriju složenu shemu u čijem je središtu bio Nobitex.

Shema je uključivala prebacivanje najmanje 20 milijuna dolara sankcioniranih sredstava središnje banke na adrese koje kontrolira Nobitex. Prema tvrtki za blockchain analitiku Elliptic, središnja banka, koja je pod američkim sankcijama, poslala je Nobitexu oko 347 milijuna dolara u prvoj polovici 2025. godine. Usmjeravanje novca kroz Nobitex pomaže prikriti izvor sredstava.

Procjene ukupnih nezakonitih transakcija koje je Nobitex obradio uvelike se razlikuju, od 22 milijuna dolara (Crystal Intelligence) do 366 milijuna dolara (Elliptic). Sve analitičke tvrtke upozoravaju da je stvarna brojka vjerojatno znatno veća. Pronađene su i transakcije povezane s jemenskim Hutima, pokretom koji podržava Iran.

Ključna uloga Nobitexa u iranskom financijskom sustavu razotkrivena je tijekom ovogodišnjeg rata. Od 28. veljače, većina Iranaca nije mogla pristupiti internetu zbog vladine blokade, no Nobitex je nastavio s radom, služeći eliti s "državno odobrene bijele liste".

Ključna uloga tokom rata

Tijekom rata, ta je elita povukla najmanje 54 milijuna dolara s mjenjačnice. Prvog travnja, Nobitex je umirio klijente porukom da je njihov novac siguran "unatoč nestabilnosti u infrastrukturi".

Istog dana, sukob se približio obitelji Kharrazi. U zračnom napadu pogođen je stan njihovog strica Kamala, bivšeg ministra vanjskih poslova. Njegova supruga je odmah poginula, a on je preminuo od ozljeda nekoliko dana kasnije. Novi iranski vrhovni vođa, koji je i sam izgubio oca u ratu, izrazio je sućut "uglednoj obitelji Kharrazi".