Dok se globalne tenzije oko Irana zaoštravaju, ekonomski analitičari upozoravaju na surovu realnost koju finansijska moć ne može riješiti. Za razliku od prethodnih ekonomskih kriza koje je Federalne rezerve (Fed) mogle ublažiti intervencijama i štampanjem novca, rat u ovoj regiji izaziva fizičku krizu resursa – a "nafta se ne može odštampati".

Ekonomski istraživač Chris Martenson upozorava da se Sjedinjene Američke Države nalaze u opasnoj zabludi. Prema njegovim riječima, Washington je predugo živio u "zemlji fantastičnih narativa", zanemarujući činjenicu da su na kraju dana zakoni fizike i dostupnost resursa ti koji diktiraju pobjednika u globalnim sukobima.

Fizika protiv narativa

Glavna teza Martensona je jednostavna: dok SAD vjeruju da mogu oblikovati percepciju javnosti i tržišta kako bi se situacija "sama od sebe riješila", stvarni svijet funkcioniše na bazi materijalnih dobara. Ako dođe do prekida u snabdijevanju energentima usljed sukoba s Iranom, nikakva količina likvidnosti ubačena u sistem ne može nadomjestiti milione barela nafte koji nedostaju na tržištu.

"Fiziku nije briga za narative," ističe Martenson, aludirajući na to da kontrola informacija i medijski spinovi gube bitku pred praznim rezervoarima i zaustavljenim industrijama.

Granice moći Centralne banke

Tokom finansijskog kolapsa 2008. godine ili pandemije, centralne banke su koristile kvantitativno olakšavanje kako bi spasile ekonomiju. Međutim, u slučaju totalnog rata koji bi zatvorio strateške prolaze poput Hormuškog tjesnaca, Fed postaje nemoćan.

Problem više nije u tome koliko novca neko ima, već da li roba fizički postoji i može li biti transportovana. Ova "fizička kriza" predstavlja direktan izazov američkoj vojnoj i ekonomskoj doktrini koja se decenijama oslanjala na pretpostavku da je globalna trgovina neometana i da se svaki problem može riješiti finansijskom polugom.