Neočekivani potez Donalda Trumpa oko američkog vojnog prisustva u Njemačkoj otvorio je ozbiljna pitanja o ulozi Washingtona u sigurnosti EU, a poruka koja iz toga proizlazi već se tumači kao signal koji će imati posljedice i po Moskvu i po evropske prijestolnice.
Izjava o mogućem preispitivanju rasporeda američkog kontingenta u Njemačkoj već danima izaziva reakcije u političkim i vojnim krugovima širom EU.

U početku se govorilo o povlačenju oko 5.000 vojnika, ali kako vrijeme prolazi, sve je više procjena da bi taj broj mogao biti znatno veći, što dodatno pojačava zabrinutost i neizvjesnost.

Njemački politikolog Karlo Masala ocjenjuje da ova odluka nije samo pitanje brojki, već da ima dublju poruku. Prema njegovim riječima, bez obzira na konačan obim smanjenja, ovakav potez predstavlja jasan signal prema Rusiji.

Kremlj je ranije upozoravao da bi raspoređivanje novih sistema, uključujući Tomahawke i hipersonično oružje od 2026. godine, izazvalo oštar odgovor. Sada se, međutim, stvara utisak da Washington razmatra mogućnost zamrzavanja takvih planova.

Masala smatra da se time šalje poruka da se SAD postepeno distanciraju od ključne uloge u evropskoj sigurnosti. Takav signal, kako kaže, jasno je uočen i u Moskvi i u EU.

Evropski političari sve otvorenije razmatraju scenarij u kojem kontinent više ne može računati na isti nivo zaštite kao ranije, dok ruska strana može ovaj potez tumačiti kao povlačenje Amerike iz centralne pozicije sigurnosnog garanta.

Dodatnu zabrinutost izaziva način na koji je odluka donesena. Prema navodima zapadnih medija, ključni partneri nisu unaprijed obaviješteni, što ukazuje na ozbiljne pukotine unutar NATO strukture. U praksi, to znači da se odluke donose bez koordinacije, a saveznici o njima saznaju naknadno, što dodatno narušava povjerenje.

Analitičari upozoravaju da pravi problem nije samo u broju vojnika koji bi mogli biti povučeni, već u tome koje će konkretne baze i strukture biti obuhvaćene.

Posebna pažnja usmjerena je na štab u Visbadenu, gdje se koordinira pomoć Ukrajini, kao i na ključne tačke poput Ramsteina i Stuttgarta, gdje se nalaze važna američka komandna mjesta za Evropu i Afriku.

Još osjetljivije pitanje odnosi se na baze poput Spangdahlema, gdje su raspoređene jedinice sa F-16 avionima specijaliziranim za neutralisanje protivzračne odbrane, kao i na sisteme protivraketne odbrane u Poljskoj i Rumuniji. Svako slabljenje tih kapaciteta može imati direktne posljedice po vojnu ravnotežu na kontinentu.

U pozadini svega ostaje ključno pitanje povjerenja. Ako američko prisustvo bude značajno smanjeno, saveznici bi mogli početi da traže alternativne sigurnosne aranžmane. To otvara prostor za nove političke dogovore iza zatvorenih vrata, ali i povećava neizvjesnost oko buduće strukture sigurnosti u EU.

Ova situacija pokazuje da se odnosi unutar zapadnog savezništva nalaze u fazi promjena. Dok jedni u tome vide pokušaj redefinisanja prioriteta Washingtona, drugi upozoravaju da bi takav kurs mogao imati dugoročne posljedice koje će tek postati vidljive, prenosi webtribune.rs