Hantavirusi predstavljaju grupu virusa koje prenose glodari, koji su rezervoar ovog virusa u prirodi, saopćili su iz Instituta za javno zdravstvo RS.

"U pitanju su prirodnožarišne infekcije i da bi došlo do pojave bolesti potrebno je da je u određenom životnom stanju prisutna pojava glodara, koji su rezervoari. Ljudi se mogu zaraziti u kontaktu s izlučevinama zaraženih glodara iu slučaju udisanja prašine kontaminirane česticama urina, izmeta ili pljuvačke zaraženih glodara. Andes virus, pronađen u Južnoj Americi, trenutno je jedini hantavirus za koji je poznato da postoji mogućnost prijenosa sa čovjeka na čovjeka u situacijama bliskog i produljenog kontakta" , naglašavaju u IJZ.

Objašnjavaju da su klinički oblici bolesti koji se najčešće javljaju hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom i hantavirusni kardiopulmonalni sindrom.

"Hemoragijska groznica je zarazna bolest koju karakterizira groznica, sklonost krvarenju i problemi s bubrezima. Prisutna je uglavnom u Europi i Aziji. Ovaj sindrom se javlja iu našim područjima, au općoj populaciji poznat je kao „mišija groznica". Hantavirusni kardiopulmonalni sindrom utječe na srce i pluća, što dovodi do problema s disanjem i srcem. Ovaj oblik se uglavnom javlja na području Amerike" , poručuju iz IJZ.

Podsjetimo, SZO je izdao hitno upozorenje zbog sumnje na prijenos hantavirusa sa čovjeka na čovjeka na kruzeru i istraživačkom brodu „MV Hondijus“.

Kruzer, koji je isplovio iz argentinske Ušuaje, trenutno se nalazi u vodama Zelenortskih Ostrva, dok su Kanarska ostrva krajnje odredište, kako je planirano, piše SrpskaInfo.

Do sada su potvrđena 3 smrtna slučaja.

Rani simptomi su umor, groznica, bolovi u mišićima, u kasnim fazama dolazi do otežanog disanja, otkazivanja pluća i problema sa bubrezima.

Prema podacima CDC-a, smrtnost kod pacijenata s respiratornim simptomima iznosi čak 33 posto.

Hantavirusi se dijele na viruse Starog svijeta (Europa i Azija), koji uzrokuju hemoragijsku groznicu, i viruse Novog svijeta (Južna Amerika), koji napadaju pluća i srce.

HANTAVIRUS JE SKUPINA VIRUSA KOJI SE ODRŽAVA MEĐU GLODARIMA

Mia Blažević , dr. med, specijalista epidemiolog iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, pojasnila je za portal  Radiosarajevo.ba  da je hantavirusna skupina virusa koja se prirodno održava među glodarima, a da se ljudi najčešće zaraze udisanjem čestica kontaminiranih urinom, izmetom ili slinom zaraženih životinja.

"U Europi i Bosni i Hercegovini, uglavnom, prisutni su virusi Puumala i Dobrava, koji imaju znatno blaži tok bolesti, obično idu sa hemoragijskom groznicom, bubrežnim sindromom, za razliku od Sjeverne i Južne Amerike gdje dominira teži oblik plućne bolesti koja zna završiti sa smrtnim ishodima", objasnila je Blažević.

Dodala je da je u Bosni i Hercegovini najčešći tip virusa Dobrava, čiji su glavni rezervoar miševi, ali da su teži oblici bolesti kod nas izuzetno rijetki.

Prema njenim riječima, građani se najčešće zaraze tokom čišćenja podruma i vikendica, rada u šumi, kampiranja ili kontakta s glodarima.

"Konkretno u BiH najčešći tip koji mi nalazimo je Dobrava i glavni rezervoari te bolesti su miševi. On može uzrokovati težu kliničku sliku, ali je izuzetno rijedak u našoj zemlji. Ljudi se obično zaraze preko neke tipične situacije, a to bi bilo čišćenje podruma, vikendice, rad u šumi, kampiranje, kontakt sa glodarima.

Inkubacija obično traje negdje između dvije do četiri sedmice i tipični simptomi su visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, bolovi u leđima i trbuhu, mučnine i povraćanje. Kod nekih ljudi može doći do nekih težih oblika, pa je potrebna hostalizacija, a dolazi do pada krvnog pritiska, krvarenja, oštećenja bubrega”, ističe epidemiologinja.

Ne postoji specifična terapija

Istakla je i da za hantavirus ne postoji specifična terapija, već se liječenje svodi na ublažavanje simptoma i potporu njegovom pacijentu.

Govoreći o prevenciji, Blažević je za portal Radiosarajevo.ba naglasila važnost kontrole glodara, pravilnog skladištenja hrane i opreza prilikom čišćenja zatvorenih prostora.

"Ako je prijelazni period i ako su bile blage zime, kišne, tada je povećan broj glodara i treba paziti da se ne diraju te površine, da se peru ruke i slično. Trebalo bi koristiti zaštitu tijekom čišćenja podruma i vikendica, prati ruke i izbjegavati izravan kontakt s površinama koje bi mogle biti kontaminirane", kazala je Blažević.

Trebaju li građani BiH biti zabrinuti?

Na naše pitanje treba li građane u Bosni i Hercegovini zabrinuti aktuelna situacija iz Južne Amerike, epidemiologinja, za portal  Radiosarajevo.ba  poručuje da nema razloga za paniku.

"Virus koji je prisutan na našem području ovdje postoji godinama i endemski je i vrlo rijetko izaziva teške komplikacije. Imamo ponekad slučajeve ali ukoliko se pridržavamo mjera rijetko može doći do infekcije. Ono što je važno jeste da se naš tip hantavirusa ne prenosi s čovjeka na čovjeka", zaključio je Blažević.