Potpredsjednik RS Ćamil Duraković uputio je poziv visokom predstavniku Christianu Schmidtu da iskoristi bonska ovlaštenja i nametne zakon o raspodjeli državne imovine u Bosni i Hercegovini. 

Duraković ističe da je pravni okvir jasan i neupitan, podsjećajući da je Ustavni sud BiH kroz niz predmeta (U-1/11, U-8/19, U-9/19 i U-4/21) pravosnažno potvrdio da je država BiH titular sveukupne državne imovine, uključujući rijeke, šume i poljoprivredno zemljište.

Funkcionalno-teritorijalni model kao jedino rješenje

Duraković naglašava da presude Ustavnog suda nisu predmet pregovora, već pravna činjenica. On predlaže model prema kojem:

Država BiH zadržava vlasništvo nad imovinom potrebnom za ustavne nadležnosti.

Entiteti dobivaju pravo upravljanja i ekonomskog korištenja imovine na svom teritoriju koja ne spada u te kategorije.

„Ključna distinkcija je između vlasništva i upravljanja. Entiteti mogu upravljati šumama, ali formalni vlasnički naslov prati pravo, a ne faktičko upravljanje. Svako rješenje koje to izjednačava nije kompromis, nego inverzija sudske prakse“, upozorio je Duraković.

Opasan procesni rizik: Odluke OHR-a su "betonirane"

Posebno upozorenje Duraković je uputio povodom činjenice da odluke donesene bonskim ovlaštenjima ne podliježu kontroli Ustavnog suda BiH. 

Ukoliko bi visoki predstavnik, pod pritiskom za zatvaranjem OHR-a, nametnuo zakon koji imovinu prebacuje entitetima, taj zakon bi trajno neutralisao presude Ustavnog suda bez mogućnosti domaćeg pravnog lijeka.

Također, Duraković naglašava da bilo koje rješenje mora predvidjeti poništenje svih transakcija provedenih uprkos zabrani raspolaganja od 2005. godine. U suprotnom, upozorava on, retroaktivno bi se legalizovalo sve što je Republika Srpska u tom periodu nezakonito upisala kao svoju imovinu.