U samom srcu Modriče, na svega 30 metara od prvih kuća, leži Gudronska jama – odlagalište između 20.000 i 25.000 tona opasnog industrijskog otpada. Više od dvije decenije problem je poznat, više od dvije decenije rješenja nema. U blizini živi više od 2.000 mještana, a u naselju radi i područna osnovna škola.

Refinerija ulja Modriča bila je simbol industrijskog razvoja regije. Od 1967. do 1996. godine u njoj su prikupljana otpadna motorna i industrijska ulja s prostora bivše Jugoslavije, tretirana postupkom rerafinacije sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom. Kao nusproizvod nastao je opasni rafinerijski otpad – kiseli gudron – koji je odlagan na ovom lokalitetu. Problem tog otpada nije riješen do danas.

2007. godine ruska državna kompanija Zarubežnjeft, putem svoje firme Njeft Grazinkor, kupila je Rafineriju ulja Modriča zajedno s Rafinerijom nafte u Brodu i mrežom pumpi Nestor Petrol. Formirana je Optima Grupa, koja je od početka zauzela stav da gudronski otpad nije njen problem jer nije nastao u periodu privatizacije.

Požar koji je tinjao deset dana

Pitanje nadležnosti postalo je gorući problem – doslovno – kada je prije dvije godine na lokalitetu Gudronske jame izbio požar koji je ugašen tek nakon deset dana. Dva bazena Gudronske jame bila su u plamenu, a vatrogasci su jedva spasili obližnje naselje.

Mještanin je rekao: "Tokom požara temperatura je bila i do 40 stepeni, smrad je bio nepodnošljiv sedam do deset dana nakon gašenja. Dio porodica s malom djecom napustio je naselje dok se situacija nije sanirala."

Mjerenja koja je organizirala lokalna samouprava na tri lokacije neposredno nakon požara pokazala su da je na području od otprilike 20 kvadratnih kilometara zrak bio izrazito zagađen više dana zaredom. Koncentracije štetnih tvari bile su višestruko iznad dozvoljenih granica – u pojedinim slučajevima i do 500 puta. Vatrogasne službe na ovom lokalitetu intervenirali su 37 puta u posljednjih deset godina.

Jedna od mještanki rekla je: "Sve živa bolest. Nije dobro za ništa, pogotovo za malu djecu i novorođenčad. Ljeti se isparava i stvara smrad koji je neizdrživ. Krajnje je vrijeme da se to riješi."

Ministarstvo produžilo dozvolu, obaveza ostala mrtvo slovo

Resorno ministarstvo entiteta RS u odgovoru na upite navelo je da su obaveze definisane ekološkom dozvolom, koja propisuje kontinuirani nadzor lokacija do konačnog zbrinjavanja. Na pitanje zašto lokalitet poznat decenijama još uvijek nije saniran, iz ministarstva su kao razlog naveli nedostatak finansijskih sredstava.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je upravo to ministarstvo bilo obavezno pokrenuti reviziju ekološke dozvole već nakon požara. Ta obaveza do danas nije ispunjena. Umjesto toga, 2020. godine izdana je obnovljena ekološka dozvola na period od pet godina. Prema podacima organizacije CCI, Optima Grupa ne preuzima odgovornost za sanaciju, iako je vlasnik zemljišta na kojemu se nalaze tri deponijska bazena. Znakovito je da su sve kasnijih ekološke dozvole izostavile odredbu koja je kompaniju obavezivala na sanaciju.

Građanska neformalna grupa Kreativa upozorila je da je Optima Grupa u februaru zatražila produženje ekološke dozvole, pri čemu studija utjecaja na okolinu predviđa otvaranje nove fabrike za rerafinaciju otpadnih ulja kapaciteta 750 litara na sat, s mogućnošću proširenja na 1.500 litara. Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo dovesti do uvoza i prerade otpadnih ulja iz Hrvatske i Srbije, gdje su velike količine laguniranoga ulja neprikazane u evidencijama.

Prema posljednjim informacijama iz ministarstva, UNDP je osigurao sredstva za uzorkovanje terena. Čekaju se rezultati analiza koji bi poslužili kao osnova za izradu elaborata o sanaciji. Dok se čeka na idejno i finansijsko rješenje, zdravstveni podaci govore za sebe: od 2020. do 2025. godine u općini Šamac više od 800 osoba evidentirano je kao oboljelo od dva tipa malignih oboljenja, a u Modriči više od 700. Dio tih oboljenja lokalni liječnici dovode u vezu s gudronskim otpadom.

Gudronska jama više nije samo ekološko pitanje. Ona je ogledalo sistema u kojemu višedecenijski problem opstaje bez jasnog odgovora – ko je odgovoran, ko odlučuje i ko će snositi posljedice. Između studija, najava i produženih dozvola, stanovnici Modriče 5 i dalje žive tik uz lokalitet koji stručnjaci godinama označavaju kao visokorizičan.

Izvor: Federalna televizija / emisija Mreža