Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte pritisnut će iduće sedmice evropske proizvođače oružja da pojačaju ulaganja i pokrenu masovniju proizvodnju. Vojni savez time želi osnažiti odbrambene kapacitete Starog kontinenta, ali i pod svaku cijenu udovoljiti zahtjevima američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Rutte planira okupiti šefove vodećih evropskih vojnih grupacija u Bruxellesu kako bi od njih zatražio hitnu reakciju. Cilj je pripremiti teren za ključne ugovore koji će se službeno objaviti na godišnjem samitu NATO-a u Ankari ovog jula, doznaje Financial Times od izvora dobro upućenih u situaciju.

NATO traži hitne podatke o raketama

Uoči tog vanrednog sastanka, od vojnih kompanija se eksplicitno tražilo da dostave podatke o svojim najvećim investicijama i stvarnim mogućnostima za brzo podizanje proizvodnje. Poseban je naglasak stavljen na sektore poput protivzračne odbrane i dalekometnih projektila.

Iako se Rutte redovito sastaje s šefovima evropske vojne industrije, ovakvo masovno okupljanje velikog broja suprotstavljenih kompanija na jednom mjestu posve je neuobičajeno, ističu izvori iz tog sektora. Poruka koju šef saveza šalje jasno pokazuje koliko gori pod petama unutar NATO-a - hitno moraju pokazati konkretan industrijski uzlet prije nego što se svjetski vođe okupe u Turskoj.

Očekuje se da će na sastanak stići delegacije najvećih evropskih proizvođača oružja, među kojima su Airbus, Rheinmetall, Safran, Saab, MBDA i Leonardo.

Trumpov pritisak zbog rata u Iranu

Iz Airbusa su na upit novinara kratko poručili: "Ne komentiramo pojedinosti s privatnih i neformalnih sastanaka." Rheinmetall, MBDA i Leonardo potpuno su odbili dati izjavu, dok Safran i Saab nisu odmah odgovorili na upite za komentar, piše FT.

NATO želi da evropski vojni divovi hitno pomognu u ispunjavanju Trumpovih zahtjeva za drastičnim povećanjem odbrambenih troškova. Bijela kuća ne skriva bijes jer smatra da evropski saveznici nisu dovoljno podržali američki rat protiv Irana.

Osim toga, nova ulaganja trebala bi smanjiti ovisnost Evrope o Americi, u trenucima kada u europskim prijestolnicama raste opravdani strah oko toga koliko je Washington uopće predan obrani regije.

Na prošlogodišnjem samitu u Haagu, članice saveza pokleknule su pod Trumpovim pritiskom i pristale podići izdvajanja za odbranu na čak pet posto BDP-a. Ako se predstojeći samit u Ankari usmjeri na konkretne ugovore o kupnji oružja, to će biti jasan dokaz da se plan provodi, a Trump će moći preuzeti sve zasluge za taj uspjeh, otkrili su dužnosnici uključeni u pripreme.

Vojna industrija i spori ministri pred zidom

"Poanta je u tome da to povećanje vojnog budžeta konačno izgleda stvarno i opipljivo na papiru", izjavio je jedan od zvaničnika za Financial Times. Rutte stoga traži od odbrambenih kompanija da krenu s brzim ulaganjima odmah, bez čekanja da im matične države prvo pošalju službene narudžbe.

Evropski proizvođači oružja i ministarstva odbrane već se godinama žestoko svađaju oko toga ko je zapravo kriv za slabu vojnu proizvodnju na kontinentu. Vojna industrija optužuje vlade da ne potpisuju dovoljno dugoročnih ugovora o nabavci, dok države uzvraćaju kako privatni sektor presporo širi svoje pogone.

Unatoč tim nategnutim odnosima, Rutte od kompanija želi čuti koje su im glavne prepreke za ubrzanje proizvodnje kako bi zadovoljile potrebe saveza, potvrdila su dva izvora iz industrije. I dok su evropski koncerni donekle riješili problem s manjkom streljiva, nabava dalekometnih projektila trenutno je najveća glavobolja za evropske vlade.

Amerikanci povlače vojsku iz Njemačke

Berlin očajnički pokušava kupiti američke krstareće rakete Tomahawk kako bi pojačao odbranu prema Rusiji. Ta je priča postala kritična nakon što je Pentagon iznenada otkazao planove o razmještaju vlastite opreme u Njemačkoj. Istodobno, Evropa pritišće domaće kompanije da hitno ubrzaju razvoj vlastitog evropskog oružja koje bi zamijenilo ono američko.

Njemački Eurofighter Typhoon

Podsjetimo, Pentagon je početkom maja najavio povlačenje 5000 vojnika iz Njemačke nakon žestoke svađe između Trumpa i njemačkog kancelara Friedricha Merza oko rata u Iranu. Zbog tog je sukoba Amerika u rekordnom roku spržila goleme količine kritičnog streljiva koje je skupljala godinama.

Oba ova događaja poslužila su Evropljanima kao alarm za buđenje, odnosno jasan znak da moraju pod hitno ojačati vlastitu proizvodnju i vojne kapacitete, ističu sugovornici FT-a.

Bilion dolara za oružje i rješavanje ovisnosti o Kini

Ako evropske članice NATO-a doista ostvare cilj od pet posto izdvajanja, to će značiti da će do 2035. godine trošiti nevjerovatan bilion dolara više na odbranu u usporedbi s 2024. godinom. Zvaničnici saveza ne skrivaju da žele velike, zvučne ugovore u sektorima gdje Europa u potpunosti ovisi o milosti SAD-a: protivzračnoj odbrani, dalekometnim projektilima i špijunskim kapacitetima poput svemirskih satelita.

Neke od kompanija će iduće sedmice iznijeti planove za otvaranje novih tvornica, zapošljavanje ljudi, osiguravanje ključnih sirovina i jačanje opskrbnih lanaca. Izvori dodaju kako će se iza zatvorenih vrata ozbiljno razgovarati i o tome kako smanjiti opasnu ovisnost o komponentama iz Kine i Tajvana.

"Generalni sekretar se redovito sastaje s predstavnicima industrije i financijskih institucija iz cijelog saveza kako bi potaknuo veću proizvodnju, inovacije i ulaganja koja su nam nužna za pokrivanje vojnih potreba", zaključio je službeno zvaničnik NATO-a za Financial Times.