Kuba je nabavila više od 300 vojnih dronova i nedavno je počela razmatrati planove za njihovo korištenje u napadima na američku bazu u zaljevu Guantanamo, američka vojna plovila, a potencijalno i na Key West na Floridi, koji je od Havane udaljen samo 145 kilometara. Podaci su to iz povjerljivih obavještajnih dokumenata u koje je uvid imao Axios.

Upozorenje iz Washingtona

Obavještajni podaci, koji bi mogli poslužiti kao izgovor za američku vojnu akciju, pokazuju koliko Trumpova administracija Kubu doživljava kao prijetnju zbog razvoja u ratovanju bespilotnim letjelicama i prisutnosti iranskih vojnih savjetnika u Havani, izjavio je visoki američki dužnosnik.

"Kada uzmemo u obzir da su takve tehnologije toliko blizu, kao i čitav niz loših aktera od terorističkih skupina i narko-kartela do Iranaca i Rusa, to je zabrinjavajuće", rekao je dužnosnik. "Radi se o rastućoj prijetnji."

Kao odgovor na to, direktor CIA-e John Ratcliffe otputovao je prošlog četvrtka na Kubu i otvoreno upozorio tamošnje dužnosnike da se ne upuštaju u neprijateljske aktivnosti. Prema riječima dužnosnika CIA-e, pozvao ih je i da se odreknu svoje totalitarne vlasti kako bi se okončale razorne američke sankcije.

"Direktor Ratcliffe je bio jasan: Kuba više ne može služiti kao platforma s koje naši protivnici provode neprijateljske planove na našoj hemisferi", rekao je taj dužnosnik za Axios. "Zapadna hemisfera ne smije biti igralište naših neprijatelja."

Pritisak se pojačava

Američko ministarstvo pravosuđa planira ove srijede objaviti optužnicu protiv stvarnog kubanskog vođe Raula Castra zbog navodnog naređivanja rušenja zrakoplova 1996. godine, kojim je upravljala humanitarna skupina iz Miamija pod nazivom "Brothers to the Rescue".

Tijekom ovog tjedna mogle bi biti objavljene i dodatne sankcije protiv otočne države. Kubanski glasnogovornik u subotu nije bio dostupan za komentar. Prema američkim dužnosnicima, Kuba od 2023. godine od Rusije i Irana nabavlja jurišne dronove različitih sposobnosti te ih skladišti na strateškim lokacijama diljem otoka.

Ruska veza

Visoki američki dužnosnik naveo je da su kubanski dužnosnici tijekom proteklog mjeseca od Rusije tražili još dronova i vojne opreme. Presretnuti obavještajni podaci također su pokazali da kubanski obavještajci "pokušavaju od Irana naučiti kako nam se suprotstaviti".

Poznato je da Rusija i Kina na Kubi imaju visokotehnološke špijunske postaje za prikupljanje obavještajnih podataka elektroničkim putem, poznatih kao SIGINT.

"Dugo nas brine što strani protivnik koristi takvu lokaciju tako blizu naših obala, to je vrlo problematično", rekao je ministar obrane Pete Hegseth zastupniku Mariju Diazu-Balartu, republikancu iz Miamija, tijekom saslušanja u Kongresu u utorak. Odgovarajući Diazu-Balartu, Hegseth je također potvrdio Castrovu upletenost u naređivanje rušenja zrakoplova skupine "Brothers to the Rescue".

Lekcije s bojišta

Zabrinutost zbog napada dronovima na američke snage pojačana je nakon što je Iran počeo intenzivno koristiti bespilotne letjelice kao odgovor na američke napade koji su započeli 28. veljače. Iranski dronovi, uz raketne napade, oštetili su američke baze na Bliskom istoku, pomogli u zatvaranju Hormuškog tjesnaca i ugrozili susjedne zaljevske države.

Američki dužnosnici procjenjuju da se čak 5000 kubanskih vojnika borilo na strani Rusije u invaziji na Ukrajinu, a neki od njih su vojne čelnike na otoku izvijestili o učinkovitosti ratovanja dronovima. Prema procjenama, Rusija je kubanskoj vladi platila oko 25.000 dolara za svakog vojnika poslanog u Ukrajinu.

"Oni su dio Putinovog stroja za mljevenje mesa. Uče o iranskim taktikama. To je nešto za što se moramo pripremiti", rekao je visoki dužnosnik.

Castrov režim smatra se bližim padu nego ikad od revolucije 1959. godine, uglavnom zbog američkih sankcija i lošeg gospodarskog upravljanja. SAD Kubu klasificira kao državnog sponzora terorizma i smatra je "glavom zmije" koja izvozi revolucionarni marksizam diljem Latinske Amerike.

Procjena stvarne prijetnje

Jedan od bivših kubanskih saveznika, Nicolas Maduro iz Venezuele, svrgnut je s vlasti u američkoj akciji 3. siječnja. Nakon njegova svrgavanja, SAD je počeo normalizirati odnose s Venezuelom i pritom saznao više o kubanskom programu bespilotnih letjelica.

Ipak, američki dužnosnici ne vjeruju da Kuba predstavlja neposrednu prijetnju niti da aktivno planira napad na američke interese. Obavještajni podaci upućuju na to da su vojni čelnici otoka raspravljali o planovima za ratovanje dronovima kao mogućnosti u slučaju izbijanja sukoba, s obzirom na to da se odnosi sa SAD-om i dalje pogoršavaju.

Kuba nema sposobnost zatvoriti Floridski tjesnac na način na koji je Iran zaustavio brodski promet u Hormuškom tjesnacu. Američki dužnosnici također ne vjeruju da je Kuba vojna prijetnja kakva je bila tijekom Kubanske raketne krize 1962. godine.

"Nitko ne brine zbog borbenih zrakoplova s Kube. Nije čak ni sigurno imaju li ijedan koji može letjeti", rekao je visoki američki dužnosnik. "No, valja napomenuti koliko su blizu - 145 kilometara", dodao je. "To je stvarnost koja nam nije nimalo ugodna."