Nacionalni park "Drina" Srebrenica najmlađi je nacionalni park u BiH, ustanovljen 2017. godine zakonskim aktom Narodne skupštine Republike Srpske, ali zbog administrativne faze osnivanja u praksi je počeo egzistirati nakon dvije godine u dijelu opštine Srebrenica na površini od 6.315 hektara. U ovoj godini nizom aktivnosti i realizacijom više projekata uzima novi zamah u razvoju očekujući da postane regionalni nosilac razvoja turizma u ovom kraju, kaže za N1 direktor NP Drina, Veljko Ristić.

Cilj postati regionalni nosilac razvoja turizma

"U prošloj godini smo poslovali pozitivno sa preko 10.000 KM ostatka koristeći najviše vremena za promociju NP Drina, adekvatno pozicioniranje i uspostavljanje saradnje sa međunarodnim organizacijama poput FEA, UNEP-i prevashodno UNDP BiH. Plod toga je to da je trenutno UNDP raspisao javnu nabavku za projektovanje uređenja izletišta Bijele vode sa pratećim sadržajima, vidikovcem, planinarskom stazom kao i ulaznim kapijama u NP sa sistemima naplate ulaza.  Planirane su 4 ulazne kapije - Oštrika, Kragljivoda (Osat), Ljeljen do i Bogodol", kaže Ristić za N1.

Popularno lovište "Sušica" bilo je jedno od najrazvijenijih srebreničkih prijeratnih preduzeća gdje se lovila srneća divljač, divlja svinja, medvjed, divokoza, lještarka i vuk, imalo je na Bijelim vodama lovački dom gdje su u lov dolazili najviši funkcioneri bivše Jugoslavije i stranih zemalja. Nije bilo privilegovanih i svi su na račun lovišta u devizama plaćali ubijenu divljač. Dio lovišta "Sušica" ušao je u sastav Nacionalnog parka "Drina" i na tom dijelu se ne vrši lov osim sanitarnog i uzgojnog odstrela. Na Bijelim vodama ostao je devastiran objekt s prizemljem u kojem je bila kuhinja s ostavama i dva sprata sa 20 soba, dnevni boravak, toaleti i kupatila. Zapitan za sudbinu ovog objekta Veljko Ristić kaže:

"Za obnovu objekta je potrebno puno sredstava koje mi nemamo, ali intezivno pokušavamo naći rešenje za lovački dom Bijele vode na resend kroz projekte ili javno-privatno partnerstvo. Ovdje svake godine održavamo manifestacije 'Dani branja trave ive i sremoša'. Prije nekoliko godina smo ovdje uredili vidikovac, postavili dvije drvene kućice, klupe i stolove za odmor. Od Bijelih voda uređena je pješačka staza do Stublića, dužine 15 kilometara."

Na  pitanje šta se  trenutno još  u ovoj godini radi ili će se raditi i na čemu on temelji svoj optimizam o NP kao nosiocu razvoja turizma - Veljko Ristć kaže:

"Očekujemo krajnji ishod projekta u kojem smo konkurisali zajedno sa Parkom prirode Šargan-Mokra Gora na IPA III gde smo konkurisali za izradu pristaništa, marine sa molom na jezeru Perućac. Ova tačka će biti centar turističke i ribočuvarske službe. Nastavljamo aktivnosti na unapređenju infrastrukture i stvaranju boljih uslova za sve posetioce i ljubitelje prirode. Uređenje pristaništa sa marinom predstavlja važan korak ka razvoju turističkih sadržaja, ali i očuvanju prirodnih vrednosti ovog jedinstvenog područja. Naš cilj je da ovo mesto bude pokretačka tačka turističke i ribočuvarske službe koje će svojim radom dodatno doprineti uživanju u prirodi, razvoju nautičkog turizma i promociji jezera Perućac. Dio ovog projekta je i uređenje pet vidikovaca sa pratećim sadržajima - Đurđevac, Crnušika, Bijele Vode, Pogledala i Šarena bukva. Prošli smo sve stepenice do posljednje, poslije koje ide potpisivanje ugovora i očekujemo da radovi na uređenju završe u ovoj godini."

Nacionalnom parku je pripalo zemljište i objekat stare seoske škole na obali jezera u selu Klotjevac u čijoj blizini je pristanište i buduća marina sa molom o kojoj je govorio Ristić. Stara školska zgrada je preuređena u odmaralište sa dva komforna potpuno opremljena apartmana i jedan kolektivni smještaj za boravak manjih grupa turista. 

"Apartmani i taj prostor idealan za izgradnju turističkog kampa je bio izdat pod zakup koji ističe uskoro i nakon nekih finansijskih namirenja ideja je da ponovo bude izdat jer ima zainteresovanih da se smeštajni kapaciteti i sadržaji nadograde i unaprijede."

U plani u je i formiranje prekograničnog rezervata biosfere u kojem bi bila zaštićena susjedna područja na obalama rijeke Drine u Srbiji i BiH, a koji je  Bosna i Hercegovina predložila za UNESCO-vu listu svjetske baštine

"Imali smo sastanak u Višegradu oko prekograničnog područja Tara - Drina. U avgustu se očekuje formiranje Parka prirode "Veliki Stolac“ kod Višegrada. Posle toga ide formiranje prekograničnog rezervata biosfere koje će činiti Nacionalni park Tara i park prirode Šargan - Mokra Gora iz Srbije i Nacionalni park „Drina“ Srebrenica i park prirode 'Veliki Stolac' kod Višegrada sa druge obale rijeke Drine koja čini prirodnu i administrativnu granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. To su nam potvrde na osnovu razgovora sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine Srbije", kazao je Ristić.

Ekološka akcija čišćenja jezara

Kao jednu od prvih konkretnih aktivnosti koja slijedi za koji dan već u subotu 23. maja Ristić navodi akciju na čišćenju jezera Perućac od raznog otpada što je dugogodišnji međudržavni problem koji se ne rješava. Otpad potiče s ilegalnih deponija uzvodno u BiH, ali i u susjednim zemljama Srbiji i Crnoj Gori. Brojne manje pritoke u regiji ulijevaju se u Drinu, a svaka od njih donosi dio smeća koje stiže u jezero sve do hidroelektrane u Perućcu.

"Organizujemo EKO Akciju na čišćenju jezera koja nam je jedan od glavnih preduslova za uspješnu ljetnu turističku sezonu na ovoj destinaciji. Pozivam sve ljubitelje prirode, sportske ribare, vlasnike čamaca i vikendica na jezeru, kao i sve građane, volontere da se uključe. Mi ćemo za sve obezbijediti vreće za sakupljanje smeća, gorivo i 50 KM kao vid dnevnice po čamcu za sva plovila koja budu učestvovala u akciji. Za najaktivnije su obezbijeđene i nagrade u vidu besplatnih sezonskih dozvola za ribolov. U organizaciji i finansiranju ovih troškova akcije nam pomažu počasni konzul BiH u Slovačkoj Munir Pašagić i njegov sin Nihad koji je strastveni ribolovac i čest posjetilac jezera inače to su naši sugrađani iz Srebrenice koji žive i rade u Slovačkoj", kazao je Veljko Ristić, a za kraj razgovora najavljuje i zvaničan početak turističke sezone u NP Drina:

"Trenutno smo u procesu nabavke brodskog motora od 40 konjskih snaga koji bi nam služio za turistički brodić. Tim brodom će se turisti voziti jezerom Perućac i kroz kanjon Drine već u ovoj sezoni. Po završetku ove ekološke  akcije organizovat ćemo vožnju jezerom na brodu gdje ćemo pozvati predstavnike medija, turističkih agencije sa kojima sarađujemo i ministarstava da ozvaničimo početak turističke sezone koju nastavljamo takmičenjem u pecanju i pripremanju riblje čorbe u okvir manifestacije Dani Srebrenice i produžavamo dalje aktivnostima iz projekata o kojim sam već govorio i drugim."

Nacionalni park "Drina" Srebrenica u istorijskom pogledu pripada geografskom području pod imenom Osat, koji je nekad bio i administrativna cjelina manjeg ili većeg ranga. Područje Osata u prošlom vijeku je bilo poznato po vrsnim majstorima neimarima - dunđerima i specifičnim građevinskim poduhvatima, o čemu je pisao i Ivo Andrić u pripovijetci "Osatičani". Brojne građevine (brvnare) na području Srbije i Bosne i Hercegovine svjedoče o njihovom umijeću. U međusobnoj komunikaciji dunđeri su se služili osaćanskim jezikom, izvorno rečeno banjačkim ili dunđerskim govorom.

Na području ovog parka smješteno je arheološko područje Skelani s nekoliko lokaliteta. Proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a sastoji se od rimskog naselja, dvije starohrišćanske bazilike, grobova unutar nje, te pokretnih nalaza smještenih u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i Arheološkom muzeju "Rimski municipijum" u Skelanima.