Fotografija desetina kamiona-cisterni koje prevoze iračku naftu kroz ratom razorenu Siriju prema luci Banijas na Sredozemnom moru mogla bi jednog dana završiti u udžbenicima ekonomske i političke istorije.

Nafta koja preko Sirije stiže do evropskih kupaca, uprkos blokadi Ormuskog moreuza, pokazuje koliko se brzo mijenja globalna trgovina i koliko države pokušavaju pronaći alternativne puteve za energente i robu.

Sirija postala nova tranzitna ruta

Zemlja uništena četrnaestogodišnjim građanskim ratom, sa urušenom infrastrukturom i hroničnim nestašicama struje i vode, iznenada je postala važna tranzitna tačka za Evropu.

Sa izlazom na Mediteran i granicama sa Turskom, Irakom, Jordanom i Libanom, Sirija je postala alternativa blokiranom Ormuskom moreuzu — jednom od ključnih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte, tečnog prirodnog gasa i drugih strateških sirovina.

Transport nafte kopnenim putem preko Sirije najbolje pokazuje koliko su geopolitičke krize natjerale države i kompanije da mijenjaju postojeće trgovinske pravce.

Svijet ulazi u novu trgovinsku eru

Blokada važnih pomorskih ruta samo je dio mnogo šire transformacije svjetske ekonomije.

Geopolitički sukobi, trgovinski rat između SAD i Kine, nove carine, ograničavanje investicija i podjela svijeta na suprotstavljene ekonomske blokove ubrzano mijenjaju globalni poredak.

Iako sistem globalne trgovine još nije urušen, sve je više znakova njegove reorganizacije.

STO pred velikim promjenama

Geopolitičke tenzije ozbiljno su uzdrmale i Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO), koja se sada nalazi pred izborom — reforma ili gubitak značaja.

Mjesecima se vodi rasprava o budućnosti multilateralnog trgovinskog sistema, ali dosadašnji pokušaji reforme nijesu dali rezultate.

Zbog toga sve više država počinje stvarati manje saveze i trgovinske koalicije koje funkcionišu mimo klasičnih pravila STO.

Jedna od najvažnijih inicijativa jeste približavanje Evropske unije i indo-pacifičkog trgovinskog bloka CPTPP, u kojem su između ostalih:

Kanada

Australija

Japan

Vijetnam

Meksiko

Velika Britanija

Ove zemlje rade na stvaranju novog digitalnog trgovinskog saveza koji bi mogao postati alternativa postojećem sistemu.

Amerika i Kina mijenjaju pravila igre

SAD i Kina danas vode borbu za dominaciju nad budućim ekonomskim sistemom.

Vašington smatra da globalizacija i dosadašnji model slobodne trgovine više ne donose korist američkoj ekonomiji, već doprinose rastu trgovinskog deficita i slabljenju domaće industrije.

Administracija Donalda Trumpa zbog toga insistira na carinama i novim pravilima međunarodne trgovine.

Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir poručio je da je postojeći trgovinski sistem doveo do deindustrijalizacije i zavisnosti SAD od drugih ekonomija.

Novi cilj SAD - zaštita dolara i industrije

Posebnu pažnju izazvao je dokument „Vodič za restrukturiranje globalnog trgovinskog sistema“, koji je sastavio ekonomista sa Harvarda Stephen Miran.

U tom dokumentu navodi se da je neophodno smanjiti vrijednost dolara kako bi američki izvoz postao konkurentniji i kako bi se smanjio trgovinski deficit SAD.

Miran upozorava da prevelika dominacija dolara dovodi do slabljenja američke proizvodnje i pretvaranja ekonomije u sistem koji više zavisi od finansijskih tržišta nego od industrije.

Prema njegovom mišljenju, Kina svojim izvozno orijentisanim modelom predstavlja ozbiljnu prijetnju američkoj ekonomskoj dominaciji.

Svijet traži novi ekonomski balans

Sve veće podjele među velikim silama pokazuju da se svjetski trgovinski sistem nalazi u periodu dubokih promjena.

Države pokušavaju da smanje zavisnost od pojedinih ruta, valuta i ekonomskih centara moći, dok nove trgovinske alijanse postaju važnije nego ikada.

U takvom okruženju profitiraju zemlje i regioni koji uspiju da postanu alternativni energetski, logistički i trgovinski centri.

Ratovi, blokade i geopolitičke tenzije više nijesu samo politički problem — oni danas direktno oblikuju budućnost svjetske ekonomije.

(Bankar.me/Bloomberg Adria)