Ministri vanjskih poslova nordijskih i baltičkih zemalja zajedničkom su izjavom odlučno odbacili, kako su naveli, "očitu rusku kampanju dezinformacija i lažnih optužbi" o povredama zračnog prostora, koje podupire i Bjelorusija.

Reakcija je to na tvrdnje ruskog ambasadora pri UN-u, koji je u utorak izjavio da Moskva ima informacije o tome da Ukrajina planira pokrenuti napade vojnim dronovima s teritorija Latvije i drugih baltičkih država te je upozorio da ih članstvo u NATO-u neće zaštititi od odmazde. Regionalni lideri, EU i NATO takve su navode više puta snažno opovrgnuli.

Oštra osuda ruskih prijetnji

U izjavi koju je objavilo estonsko ministarstvo vanjskih poslova, ministri su oštro osudili ruske prijetnje upotrebom sile protiv Latvije i drugih zemalja u regiji. Naglasili su da su nedavni incidenti s dronovima koji su narušili zračni prostor NATO-a izravna posljedica ruskog rata u Ukrajini.

"Rusija nastoji skrenuti pozornost sa svojeg protivzakonitog rata i zastrašiti NATO saveznike. To joj neće uspjeti i takvo ponašanje mora odmah prestati", poručili su ministri.

SAD zabrinut zbog moguće eskalacije

Na opetovane ruske optužbe protiv baltičkih zemalja, prema kojima se one navodno spremaju sarađivati s Ukrajinom u napadima dronovima na Rusiju, osvrnuo se i američki senator Marco Rubio.

Unatoč ponovljenim i snažnim demantijima, Rubio je rusku kampanju nazvao "zabrinjavajućom" zbog "bojazni od eskalacije".

"Razumijemo da se te zemlje zbog toga osjećaju ugroženo, i to iz očitih razloga. Stoga je to zabrinjavajuće, jer uvijek postoji bojazan da takva situacija može eskalirati u nešto veće, što je uvijek moguće", rekao je Rubio.

Potvrdio je da SAD "pomno prati" situaciju te da je "u kontaktu" s NATO-om u vezi s tim pitanjem. "Zabrinuti smo jer ne želimo da to dovede do šireg sukoba koji bi zaista mogao prouzročiti nešto mnogo gore", zaključio je senator.

Baltičke zemlje ubrzano jačaju odbranu

Baltičke zemlje ubrzano jačaju odbranu zbog straha od mogućeg ruskog napada nakon završetka ili zamrzavanja rata u Ukrajini. Estonija, Latvija i Litva grade "Baltičku odbrambenu liniju" duž oko 1000 kilometara granice s Rusijom i Bjelorusijom. Plan uključuje betonske bunkere, rovove, protivtenkovske jarke, skladišta municije i logistička skloništa. Procjene govore da bi gradnja mogla trajati deset godina, no baltički zvaničnici upozoravaju da toliko vremena možda nemaju.

Zbog sve veće sigurnosne prijetnje baltičke zemlje, zajedno s Poljskom i Finskom, odlučile su se povući iz međunarodnog sporazuma koji zabranjuje protivpješačke mine, a Litva je napustila i sporazum o kasetnoj municiji. Njihova je poruka da žele imati na raspolaganju sva sredstva za odbranu istočnog krila NATO-a. Litvanski zvaničnici procjenjuju da bi Rusija u roku od šest mjeseci mogla voditi lokalni rat protiv susjedne zemlje, za dvije godine regionalni rat na području Baltičkog mora, a za pet godina rat velikih razmjera u Evropi bez učestvovanja SAD-a.

NATO promijenio pristup obrani Baltika

NATO je nakon ruske invazije na Ukrajinu promijenio pristup odbrani Baltika i najavio odbranu svakog centimetra teritorija. U baltičkim državama već su raspoređene multinacionalne NATO snage, ali Estonija, Latvija i Litva traže snažniju i trajniju prisutnost, jer nemaju stratešku dubinu i strahuju od brzog ruskog prodora. Cilj nove odbrambene linije nije statična utvrda nalik Maginotovoj liniji, nego fleksibilan sistem koji bi usporio invaziju i usmjerio ruske snage prema područjima gdje ih je lakše zaustaviti.

Uz prijetnju konvencionalnog napada, baltičke zemlje suočavaju se i s hibridnim pritiscima iz Rusije, uključujući sabotaže podmorskih kabela, kibernetičke napade i dezinformacije. Poljska paralelno gradi vlastiti "Istočni štit" vrijedan dvije milijarde eura, a Litva posebno upozorava na ranjivost Suwałki koridora i Kalinjingrada. Ulazak Finske i Švedske u NATO poboljšao je strateški položaj regije, ali baltički zvaničnici i dalje poručuju da je riječ o utrci s vremenom.