Krajnje desna europska stranka Europa suverenih naroda (ESN), politički dom njemačkog AfD-a, mogla bi ostati bez statusa europske političke stranke zbog navodnog kršenja temeljnih vrijednosti Europske unije, ekskluzivno javlja POLITICO.

Europsko regulatorno tijelo koje nadzire rad političkih stranaka i fondacija pokrenulo je postupak koji bi mogao rezultirati oduzimanjem pravnog statusa ESN-u, ali i gubitkom milionskih subvencija iz europskog proračuna.

ESN grupacija u Europskom parlamentu trenutno okuplja 27 zastupnika i sama po sebi ne podliježe sankcijama. Za AfD i ostale članice eventualne posljedice bile bi prije svega organizacijske i financijske — bez europske stranke koja koordinira politiku i pruža logističku podršku, buduće europske kampanje postale bi znatno složenije.

ESN su nakon europskih izbora 2024. osnovali njemački AfD i niz srodnih stranaka europske desnice: bugarski Preporod, francuski Reconquête Érica Zemmoura, poljska Konfederacija, češki SPD, mađarski Pokret Naša domovina, nizozemski Forum za demokraciju i slovački Republika pokret. Samo tokom 2026. godine ESN bi iz europskog proračuna trebao primiti više od dva miliona eura subvencija.

Opsežni dokument

Nadzorno tijelo — Autoritet za europske političke stranke i zaklade (APPF) — tvrdi da posjeduje dokaze koji “dovode u ozbiljnu sumnju usklađenost ESN-a s temeljnim vrijednostima Europske unije”. U pismu koje je direktor APPF-a Pascal Schonard uputio Vijeću EU-a navodi se da postoje brojni primjeri retorike i djelovanja članica ESN-a koji su u suprotnosti s europskim načelima demokracije, ljudskih prava i zaštite manjina.

Europska pravila obavezuju političke stranke da poštuju vrijednosti sadržane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji — među ostalim ljudsko dostojanstvo, slobodu, demokraciju, jednakost, vladavinu prava i prava manjina.

U opsežnom dokumentu od tristotinjak stranica APPF navodi sudske presude, objave na društvenim mrežama i javne istupe političara povezanih s ESN-om. Posebno se spominju antiimigrantska retorika, antisemitizam i anti-LGBT stavovi, uključujući pozive na “remigraciju” te objave u kojima se homoseksualnost prikazuje kao oblik pedofilije.

Među primjerima izdvojen je i Tomasz Michał Grabarczyk iz poljske krajnje desne Konfederacije/Nove nade, koji je ovog mjeseca na društvenim mrežama napisao: “Izrael nije samo kriminalna država. Izraelci su narod kriminalaca.” Stranka Nova nada potom je podijelila njegovu objavu.

U izvještaju se posebno problematizira bugarski Preporod zbog otvorene suradnje s Putinovom strankom Ujedinjena Rusija, ali i zbog navodne povezanosti s nasilnim prosvjedima u Sofiji te napadima na predstavništvo Europske komisije početkom 2025. godine.

Kada je riječ o AfD-u, APPF podsjeća na odluku njemačke obavještajne službe iz maja 2025., kojom je stranka klasificirana kao desno-ekstremistička organizacija. Iako je upravni sud u Kölnu privremeno blokirao tu odluku, sud je istodobno zaključio da je dio programa AfD-a “suprotan ljudskom dostojanstvu i slobodi vjeroispovijesti”.

Rasprava o mogućoj zabrani AfD-a već se ranije vodila i u njemačkom Bundestagu, gdje se govorilo o pokretanju postupka pred ustavnim sudom.

Kakva je procedura?

APPF je za POLITICO potvrdio da je europskim institucijama — Parlamentu, Komisiji i Vijeću — dostavio materijale kako bi odlučile hoće li formalno zatražiti pokretanje postupka protiv ESN-a.

Predsjednik ESN-a Stanislav Stojanov poručio je kako europska stranka “nema mandat izravno intervenirati u djelovanje svojih članica”, ali tvrdi da ESN ostaje privržen temeljnim vrijednostima EU-a kroz “stalni dijalog” s partnerskim strankama.

Formalni postupak zabrane može pokrenuti Europski parlament, Europska komisija ili Vijeće EU-a.

Ako APPF dobije zeleno svjetlo, ESN će imati priliku odgovoriti na optužbe i pokušati otkloniti zabrinutosti regulatora. Nakon toga mišljenje daje posebno povjerenstvo neovisnih stručnjaka, prije nego što regulator donese konačnu odluku o eventualnom brisanju ESN-a iz registra europskih političkih stranaka.

Čak i tada, Europski parlament i Vijeće imaju rok od tri mjeseca za eventualni prigovor na odluku.