Ukrajinski rat dronovima prodire sve dublje u rusku pozadinu, čineći kopneni koridor prema Krimu iznimno opasnim za promet. Posljednjih sedmica ukrajinske bespilotne jedinice pojačale su napade na ruske logističke rute diljem okupiranog juga Ukrajine. Analitičar otvorenih podataka Clément Molin zabilježio je više od 125 napada duž koridora, gdje se ruske snage uvelike oslanjaju na konvoje kamiona za prijevoz vojnika, goriva i streljiva na bojište, piše Forbes.

Napadi na ruski kopneni most

Većina prometa odvija se od Rostova na Donu preko okupiranog Mariupolja, a zatim ili zapadno prema Krimu autocestom M-14 ili sjeverno prema Donjecku cestom H-20. Obje rute sada su pod žestokim udarima dronova, čiji je cilj poremetiti dotok streljiva, goriva i pojačanja prije nego što stignu na prvu crtu. Prema Reutersovom izvješću iz ožujka ove godine, Rusija je namijenila oko 11.8 milijardi dolara za infrastrukturu na okupiranim područjima, uključujući cestovnu mrežu "Azovski prsten" koja povezuje Rusiju s Krimom.

Ruski vojni bloger Vladimir Romanov nedavno je ustvrdio da ukrajinski napadi duž koridora već uzrokuju nestašice goriva u Sevastopolju, opisujući ih kao "početak posljedica" sustavnih udara na naftnu infrastrukturu i cisterne. Mnoge od tih napada izvode dronovi s umjetnom inteligencijom koji djeluju dublje iza crte ratišta, dajući Ukrajini rastuću sposobnost da masovno lovi rusku logistiku.

Institut za proučavanje rata (ISW) 25. svibnja je ocijenio da je "ukrajinska operativna vještina sazrela" te da zapovjednici kombiniraju operacije oblikovanja, udare srednjeg dometa i taktičku nadmoć dronova kako bi podržali manevre na bojištu. George Barros, direktor za inovacije u ISW-u, izjavio je da "izgleda kako ukrajinske snage doista imaju blagu prednost u tehnologiji i inovacijama dronova".

Uništavanje logistike

Roy Gardiner, analitičar naoružanja i bivši kanadski časnik, rekao je da je Ukrajina ove godine naglo povećala broj dronova za udare srednjeg dometa, što omogućuje napade puno dublje iza linija. Prema njegovim riječima, sve veća upotreba dronova Hornet s umjetnom inteligencijom stvara sve veće probleme ruskim snagama u pozadinskim područjima koja su se nekoć smatrala sigurnima.

Dmitro Putjata, operater dronova iz 20. brigade za bespilotne sustave, rekao je da Ukrajina "aktivno potkopava rusku logistiku" dronovima za udare na operativnoj dubini. Uz veće dronove s bojevim glavama od 50 do 100 kilograma, Ukrajina sve više koristi i jeftinije sustave sposobne letjeti 100 do 150 kilometara kako bi gađala logističke rute.

Gardiner je dodao da napade Hornet dronova olakšavaju Starlink povezivost i autonomija umjetne inteligencije, zbog čega ih rusko ometanje teže zaustavlja. Ipak, djelovanje dublje iza bojišnice stvara i nove komunikacijske slabosti. Ryan O'Leary, bivši američki borac, rekao je da ukrajinskim postrojbama trebaju rezervni sustavi poput mrežastih radio mreža (MANET). Za razliku od tradicionalne veze, takva mreža pretvara dronove i stanice u releje, pa ako je jedna veza ometana, signal se preusmjerava kroz drugi čvor, čineći sustav otpornijim.

Umjetna inteligencija i rojevi šire doseg

Viktor Saharčuk, izvršni direktor tvrtke Twist Robotics, objasnio je da sustavi s umjetnom inteligencijom zahtijevaju goleme količine podataka za obuku i stalnu prilagodbu na bojištu. Na šumovitim bojišnicama poput Harkiva, ciljanje može biti otežano, no otvorene autoceste prema Krimu ostavljaju ruska vozila potpuno izloženima.

Deborah Fairlamb iz Green Flag Venturesa rekla je da se autonomija sada odnosi na donošenje odluka unutar roja dronova: ako se jedan uništi, ostali se automatski prilagođavaju. "Ukrajina je izgradila ogromne baze video podataka još od 2014., a posebno nakon 2022.", dodala je. "Te podatke koriste za obuku algoritama za prepoznavanje objekata i scenarija na bojištu".

Grupa za praćenje Oko Gora izvijestila je 26. maja da je u prethodna tri tjedna na autocestama M14 i H20 dokumentirano više od 60 izgorjelih kamiona i cisterni, što je vjerovatno samo mali dio ukupnih gubitaka. Za Kijev, cilj nije uništiti svako vozilo, već prekinuti dotok zaliha. "Nekoliko uništenih kamiona sa streljivom i cisterni može biti važnije od jednog uništenog topa", rekao je Putjata.

Iza crte bojišta

Nedavna snimka 1. bojne Azov prikazuje tu logiku na djelu: nakon što je pogođeno oklopno vozilo "Patrul", dronovi su ciljali i vozila za izvlačenje poslana po njega, pretvarajući jedan udar u kaskadni logistički gubitak.

Analitičar Kyle Glen rekao je da se ti napadi već mogu opisati kao rojevi te da je moguće da Ukrajina jednostavno lansira dovoljno dronova da pronađu i napadnu ciljeve od prilike. Protumjere poput mreža protiv dronova zahtijevaju vrijeme, a ruska logistika ne može prestati koristiti autoceste.

Ukrajinska 412. brigada Nemesis objavila je 27. maja da su napadi već prisilili ruske vlasti da ograniče promet teških vojnih vozila koridorom R-280 "Novorosija". Brigada je ustvrdila da napadaju vozila i izvan glavnih cesta te da za tu misiju koriste nova udarna "krila" razvijena posebno za presretanje logistike u dubini.

To je logika iza ukrajinske kampanje: što dronovi dalje djeluju od prve crte, to je vjerojatnije da će teret biti važniji. Barros zaključuje da takvi udari mogu pomoći u stvaranju uvjeta da ukrajinsko pješaštvo povrati teritorij, ne iznenadnim probojima, već postupnim iscrpljivanjem ruskih snaga. Za Rusiju, kopneni most prema Krimu postaje sve teže braniti i sve skuplje koristiti.