Piše: Željko TRKANJEC / Jutarnji list

Njemački kancelar Friedrich Merz žestoko se bori zaustaviti rasprave o mogućoj smjeni unutarstranačkom pobunom, piše ruski Sputnik, medij koji služi kao prenositelj poruka Kremlja. I želja, a Merzov pad jedna je od njih.

Die Zeit piše da su "glasine rijetko pouzdani pretkazivači onoga što se neposredno nazire u politici (ne slažem se s ovim stavom, op. Ž.T.). Radije su simptomi trenutačnog stanja. Glasina: nakon spekulacija o manjinskoj vladi i glasovanju o povjerenju Kršćansko-demokratska unija (CDU) sada razmatra promjenu kancelara. Friedrich Merz odlazi, Hendrik Wüst dolazi". Potonji je premijer savezne države Sjeverne Rajne-Vestfalije (glavni grad Düsseldorf, najmnogoljudnija pokrajina). I mlađi je - Merz ima 70, a Wüst 50 godina.

Najniža razina

Merz je prvi njemački kancelar koji nije izabran u prvom krugu glasanja, CDU je pod njegovim vodstvom pobijedio na izborima 2025., ali s 28,5 posto glasova, drugi najlošiji rezultat stranke u povijesti - najgori je bio na izborima 2021. godine, 24,1 posto. Na drugo je mjesto tada čvrsto zasjela radikalno desna Alternativa za Njemačku (AfD) s 20,8 posto glasova. Merz je sklopio koaliciju sa socijaldemokratima (SPD) koji su tako na vlasti neprekidno od 2013. godine, a podrška im strmoglavo pada: na izborima su osvojili 16,4 posto, dok zbroj svih anketa koji objavljuje Politico govori da sada mogu računati na 12 posto, povijesno najniža razina. Trend je pada, pa se SPD nastoji što je više moguće emancipirati od koalicije, čime dovodi u pitanje njezinu percepciju u javnosti koja je, prema nekim anketama, pala na oko 20 posto podrške. Zeleni su na 14, a Ljevica na 11 posto.

Friedrich Merz (Foto: Odd Andersen/Afp)

Drugi trend, koji je jedan od pogonitelja ideje zamjene kancelara, pad je podrške CDU na 22 posto, dok je AfD na 28 posto.

Elsa Conesa, dopisnica pariškog Le Mondea iz Berlina, piše da političkim krugovima posljednjih dana bruji riječ "Kanzlerwechsel" (promjena kancelara), iako su uoči vikenda stranački lideri pokrenuli operaciju ublažavanja štete pa Jens Spahn, bivši ministar zdravstva, kaže da je rasprava besmislena, a Boris Rhein, popularni premijer savezne države Hessen (glavni grad Wiesbaden), poručuje "trebamo više, a ne manje Merza".

Ekonomska slika

Njihove su riječi potvrda stvaranja stranačke kritične mase koja želi ukloniti nepopularnog kancelara. Ako se taj scenarij ostvari, mogao bi se smatrati namirom bivšoj kancelarki Angeli Merkel jer je Merz bio u skupini tadašnjih lidera koji su je u jesen 2018. godine nastojali smijeniti. Nisu uspjeli. Bilo bi bolje da jesu zbog njezinih proruskih politika.

Stranački nezadovoljnici ne moraju tražiti razloge svoje inicijative, ekonomska slika Njemačke loša je još od 2022. godine kad se raspao sustav kancelarke Merkel kojim ga je održavala, jeftini ruski energenti i veliko kinesko tržište. Iako je na vlasti bila 16 godina, nije provela gotovo nijednu strukturnu reformu, osim pogrešne, ishitrene odluke o odustajanju od nuklearne energije. Vlada od 2021. do 2025. (tročlana: SPD, Zeleni i liberali) bila je toliko posvađana da nije ništa mogla provesti i javnost sada od Merza traži rezultate. Unatoč krizama.

Friedrich Merz (Foto: Odd Andersen/Afp)

"Problem je Merzovo razočaravanje svojih pobornika koji ga smatraju previše ovisnim o socijaldemokratima", rekao je povjesničar Andreas Rödder, blizak CDU. Većina najavljivanih reformi propala je zbog protivljenja SPD-a. U lipnju je najavljena sveobuhvatna reforma zdravstvenog, poreznog i mirovinskog sustava do ovog ljeta, ali koaliciju opet razdiru duboke nesuglasice.

Nova savezništva

Zbog toga se u CDU sve otvorenije govori o prekidu suradnje sa SPD-om i manjinskoj vladi, što je iskustvo s kojim se Njemačka nikad nije suočila: vlada bi za svaki zakonski akt trebala sklapati ad hoc savezništva. Neki kažu da je to bolje nego trpjeti neprincipijelni pritisak SPD-a. Die Zeit zaključuje: "Previše prepreka, previše taštine, premalo vremena, previše rizika".

Merz će zbog toga vjerojatno preživjeti ljeto, ali jesen će biti izazov svih izazova jer se održavaju izbori u tri savezne države. Berlin nije problem, ali u saveznoj državi Saska-Anhalt (glavni grad Magdeburg) AfD bi mogao osvojiti većinu, pa možda i formirati vladu samostalno. Ondje je prije pet godina CDU odnio premoćnu pobjedu. Taj poraz mogao bi sadašnje kuloarske priče o "Kanzlerwechsel" pretvoriti u stvarnost.

Kako bi rado Rusija vidjela politički još oslabljeniju Njemačku u kojoj bi nestabilna vlada otvarala prostor dolasku prokremaljskog AfD-a još bliže ulasku u vlast.