Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak optužio je Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine da je postupala nezakonito i politički motivisano prilikom odlučivanja o prijavi političke opcije Snaga naroda za izbore, najavivši tužbe protiv pojedinih članova CIK-a i žalbu Apelacionom sudu. Istovremeno, predstavnici Koalicije “Pod lupom” i Transparency Internationala u BiH upozorili su na ozbiljne nepravilnosti u prikupljanju potpisa podrške, moguće elemente krivičnih djela i nelogičnosti u samom Izbornom zakonu.

Prema Isakovim tvrdnjama, CIK nije imao ovlaštenje da sam utvrđuje da li su potpisi lažni, niti je političkom subjektu dao zakonski rok za otklanjanje nedostataka. S druge strane, Kamenjaković i Korajlić navode da je, prema informacijama iz CIK-a, riječ o velikom procentu sumnjivih potpisa, što više ne može biti tretirano kao tehnička greška nego kao potencijalno krivično djelo koje ugrožava integritet izbornog procesa, prenosi N1.

Isak je rekao da samo sudsko vještačenje može utvrditi da li je neki potpis falsifikovan, te da CIK, po njegovom mišljenju, nije imao pravo javno iznositi takve tvrdnje.

„CIK niti je ovlašten, niti može utvrditi da li je nešto lažno ili nije. Da bi nekoga optužili da je nešto lažno, mora se uraditi sudsko vještačenje i sudski vještak mora reći da li je neki potpis lažan ili ne“, kaže Isak.

On tvrdi da je CIK postupao „po instrukcijama određenih politika“ i da je time nanio štetu njegovoj političkoj opciji. Zbog toga je najavio tužbe protiv pojedinih članova Komisije, ali i podsjetio da je već podnesena žalba Apelacionom sudu.

„Ovim izjavama koje su dali u trenutku kada se političke opcije prijavljuju za izbore, nanijeli su štetu našoj političkoj opciji i zbog toga planiramo tužbe protiv određenih članova CIK-a“, ističe Isak.

Dodao je da je Izborni zakon BiH, prema njegovom tumačenju, jasno propisao da politička opcija mora dobiti rok od 48 sati za otklanjanje eventualnih nedostataka u prijavi.

„Ako je Izborni zakon definisao da se političkoj opciji mora dati 48 sati, oni su to morali uraditi. Ko njima daje pravo da donose paušalne odluke?“, kaže Isak.

“Pod lupom”: Kod velikog procenta spornih potpisa više nije riječ o tehničkoj grešci

Hasan Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom” rekao je da su odmah nakon raspisivanja općih izbora 2026. počeli bilježiti oblike preuranjene i plaćene kampanje, ali i da je proces ovjere političkih subjekata još u toku. Podsjetio je da CIK, prema Izbornom zakonu, ima pravo provjeravati prijave, vraćati ih na dopunu ili ih odbiti.

Govoreći o spornim potpisima, Kamenjaković je rekao da su određene političke stranke imale problem sa prikupljanjem dovoljnog broja potpisa za pojedine nivoe vlasti, te da se, prema informacijama iz CIK-a, radi o velikom procentu potencijalno falsifikovanih potpisa.

„Pošto se radi o velikim procentima, od 20 do 25 posto, možemo reći da to više nije tehnička nepravilnost, već potencijalno krivično djelo koje ugrožava integritet izbornog procesa. Zato je zaista potrebno da Tužilaštvo ovdje blagovremeno reaguje“, smatra Kamenjaković.

On je ukazao i na dodatni problem: politički subjekt može izgubiti mogućnost ovjere za viši nivo vlasti, ali i dalje ostati u izbornoj utrci na nižim nivoima, jer je tako postavljen trenutni zakonski okvir.

„Bez obzira na to što je, prema svemu sudeći, počinjeno krivično djelo, postavlja se pitanje ima li smisla da takvi politički subjekti uopšte imaju mogućnost učešća na drugim nivoima vlasti“, dodaje Kamenjaković.

Korajlić: Apsurdno je da stranka koju vodi ministar unutrašnjih poslova falsifikuje potpise

Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić ocijenila je da je riječ o krajnje ozbiljnoj situaciji, posebno imajući u vidu ko stoji iza političkog subjekta čiji su potpisi osporeni.

„Zaista imamo nevjerovatnu, apsurdnu situaciju da stranka kojom upravlja ministar unutrašnjih poslova falsifikuje potpise u prijavi za učešće na izborima. U bilo kojoj drugoj državi ovo ne bi bio samo skandal, već bi se odmah pokrenuli i određeni procesi“, kaže Korajlić.

Ona podsjeća da je i ranije bilo manipulacija potpisima podrške, jer stranke nisu bile u stanju prikupiti dovoljan broj potpisa, te upozorava da je čitav sistem prikupljanja potpisa sada dodatno doveden u pitanje.

„Postavlja se pitanje da li iza tih potpisa stoje stvarne osobe, da li se zloupotrebljavaju podaci građana i slično“, ističe Korajlić.

Rupe u zakonu i preuranjena kampanja

Korajlić je upozorila i na drugu vrstu problema – preuranjenu kampanju političkih subjekata koji još nisu ni zvanično ovjereni za izbore. Kao primjere je navela nove političke subjekte povezane s Draškom Stanivukovićem i Vladom Đajićem, tvrdeći da koriste prazninu u zakonu.

„Iako je zabranjeno oglašavanje u periodu od raspisivanja izbora, u Izbornom zakonu se dalje navodi da se mogu sankcionisati samo ovjereni politički subjekti. Tako dolazimo do apsurdne situacije da zabrana od dana raspisivanja izbora ne znači ništa“, kaže Korajlić.

Dodala je da je Transparency International prijavio dva takva slučaja, ali da je od CIK-a dobio odgovor da ne mogu voditi postupak jer ti subjekti još nisu ovjereni.

„To je još jedan novi apsurd u našem sistemu“, ističe Korajlić.

Isak: Ovo je pokušaj udara na Snagu naroda

Isak je odbacio tvrdnje o spornim potpisima, navodeći da su aktivisti njegove stranke obilazili građane širom Federacije BiH i da su ljudi potpisivali listiće na terenu. Tvrdi da je nemoguće da jedna osoba učini ono što CIK, prema njegovim riječima, sugeriše.

„Naši aktivisti su dobili listiće s kojima su obilazili građane i građani su ih potpisivali. Ono što CIK iznosi je stvarno nemoguće. To se ne može desiti jer su listići raspoređeni na teritoriji cijele Federacije, tako da nije mogla jedna osoba uraditi ono što oni tvrde“, kaže Isak.

On tvrdi i da CIK prema njegovoj stranci koristi „različite aršine“, te da je cijeli slučaj politički motivisan zbog rasta podrške Snazi naroda.

„Ovo je samo jedan pokušaj udara na Snagu naroda i na Ramu Isaka, ali me neće zaustaviti. Mi idemo dalje“, poručuje Isak.

Istovremeno je naglasio da ne poziva na proteste, jer vjeruje da će Apelacioni sud donijeti odluku u skladu sa zakonom.

Fokus se seli na tužilaštva i sudove

Sagovornici se slažu tek u jednom – naredni koraci više nisu samo na CIK-u. Kamenjaković smatra da, kada izborna nepravilnost uđe u sferu krivičnog djela, postupanje prelazi u nadležnost tužilaštava. Korajlić upozorava da zakonske rupe i dalje omogućavaju zloupotrebe, dok Isak tvrdi da će sud potvrditi da njegova politička opcija nije dobila tretman propisan zakonom.