Ministar pravde Republike Srpske (RS) Goran Selak izjavio je da pravosnažna presuda Miloradu Dodiku ne predstavlja prepreku za njegovu kandidaturu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) iz reda srpskog naroda.

"Iz izreke presude jasno proizlazi da se zabrana odnosi isključivo na vršenje funkcije predsjednika RS-a. Ne postoji zabrana kandidovanja niti obavljanja drugih javnih i političkih funkcija u RS-u i BiH", tvrdi Selak.

On je istakao da se sudske odluke moraju tumačiti onako kako su napisane u izreci presude, a koja je izvršna.

"Milorad Dodik ima pravo da bude kandidat za člana Predsjedništva BiH", smatra Selak.

Ipak, pravna realnost i slovo zakona u Bosni i Hercegovini znatno su rigorozniji nego što to predstavlja politički vrh u Banjoj Luci.

Ključni detalj koji mijenja kompletnu sliku jeste činjenica da je Milorad Dodik osuđen za kršenje člana 203.a Krivičnog zakona BiH, odnosno neizvršavanje odluka visokog predstavnika.

Prema izmjenama Krivičnog zakona BiH, pravne posljedice osude za krivično djelo iz člana 203.a automatski uključuju zabranu obavljanja i zabranu sticanja službene dužnosti u bilo kojem zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom ili upravnom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

S obzirom na to da je pozicija člana Predsjedništva BiH najviša izvršna dužnost finansirana iz javnih sredstava, ove automatske pravne posljedice bi mu u potpunosti onemogućile da se kandiduje ili preuzme tu funkciju.

Prema važećim izmjenama Krivičnog zakona BiH, pravne posljedice osude za ovo specifično krivično djelo nastupaju automatski, po sili zakona.

S obzirom na to da je pozicija člana Predsjedništva BiH najviša izvršna dužnost u državi, koja se u potpunosti finansira iz budžeta, ove automatske pravne posljedice u teoriji i praksi u potpunosti onemogućavaju Dodika da se kandiduje, a kamoli da preuzme tu funkciju.

Ono što je očito iz javnih nastupa zvaničnika iz RS-a jeste da Milorad Dodik i njegov pravno-politički tim svjesno idu na kartu poništenja ili osporavanja izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Ukoliko bi kroz političke pritiske uspjeli oboriti ili staviti van snage ove zakonske odredbe, pravne posljedice bi nestale, čime bi Dodikova kandidatura za Predsjedništvo BiH postala legalno moguća.

U suprotnom, ostanu li na snazi trenutne odredbe Krivičnog zakona, Centralna izborna komisija (CIK) BiH imat će zakonsku obavezu da odbije njegovu kandidaturu, piše Klix.