Rasprava o izmjenama Izbornog zakona BiH ponovo je otvorila jedno od najspornijih političkih pitanja u zemlji, ono legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i dugogodišnjeg fenomena izbora hrvatskog člana Predsjedništva glasovima dominantno bošnjačkog biračkog tijela. Komšićev nasljednik u pokušaju, Slaven Kovačević, reagirao je na izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o potrebi izmjena izbornog zakonodavstva, optuživši ga za, kako tvrdi, pogrešno tumačenje Daytona i obmanjivanje javnosti, piše Dnevno.hr.

“U Izbornom zakonu BiH još od potpisivanja Daytona do danas ništa nije promijenjeno u odnosu na ono što je dogovoreno i potpisano u Daytonu, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, osim što je Christian Schmidt intervenirao po želji Plenkovića, čime se i sam Plenković pohvalio. Odnosno, u izbornom sistemu BiH i dalje na izborima biraju građani, a ne narodi. Tako je bilo, tako će i ostati”, rekao je Kovačević.

Preglasavanje

Njegove izjave dolaze u trenutku kada hrvatske političke stranke i značajan dio hrvatske javnosti u BiH već godinama upozoravaju da sadašnji model omogućava preglasavanje najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.

Upravo je slučaj Željka Komšića postao simbol tog problema. Iako formalno sjedi na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva, veliki dio hrvatskog političkog spektra smatra da nije politički predstavnik Hrvata jer je više puta izabran pretežno bošnjačkim glasovima.

Kovačević je poručio i da bi se hrvatski premijer trebao više baviti stanjem izbornog sistema u Hrvatskoj.

“Posebno nakon što je Ustavni sud RH utvrdio da postoji nejednakost, odnosno različita vrijednost glasova koji dolaze iz različitih izbornih jedinica u RH, umjesto što zloupotrebljava službenu posjetu Sarajevu kako bi obmanjivao javnost svojim željama za aparthejdom u izbornom sistemu BiH”, rekao je.

Dodao je i da Plenković pogrešno interpretira temeljne ciljeve Dejtonskog sporazuma.

“Ciljevi se odnose na eliminiranje svih posljedica agresije, etničkog čišćenja i drugih ratnih zločina utvrđenih u Hagu u predmetu ‘Prlić i ostali’ kao udruženi zločinački poduhvat. Izborni zakon BiH naša je stvar i kao takav usklađivat će se s evropskim standardima i nikako drugačije”, poručio je.

S druge strane, Plenković je tokom posjete BiH ponovo naglasio da današnji model nije ono što su autori Daytona imali na umu. “Da se htjelo ovo što sad imamo, onda bi to ljudi koji su pisali Dejtonski sporazum za BiH tako i napisali. Htjelo se nešto drugo, da sva tri naroda biraju svoje predstavnike”, rekao je hrvatski premijer.

Zna to i međunarodna zajednica

Dodao je kako međunarodna zajednica dobro razumije problem. “Nije se očekivalo da će se to promijeniti. Napori za promjenu prije svega su dio onoga što se treba dogovoriti unutar BiH. Više puta se bilo nadomak, ali se nažalost nije dogodilo. To je za nas iznimno važno. Mi taj problem poznajemo i rješavamo ga otvoreno. Zna to i međunarodna zajednica”, naglasio je Plenković.

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da se nakon dva uzastopna mandata Željko Komšić više ne može kandidirati. Time se otvara novo poglavlje političke borbe za hrvatsku poziciju u Predsjedništvu BiH, ali i pitanje hoće li se nakon gotovo dvije decenije napokon riješiti problem koji velik broj Hrvata vidi kao jedno od ključnih pitanja političke ravnopravnosti u BiH.

Demokratska fronta još je krajem prošle godine objavila kako će njihov kandidat biti upravo Slaven Kovačević. HDZ BiH naknadno je predstavio Darijanu Filipović kao svoju kandidatkinju, dok je opoziciona hrvatska petorka, nakon neuspjelog dogovora s HDZ-om, najavila kandidaturu Zdenka Lučića.

Dodajmo da je Kovačević Hrvat koji je Bosnu i Hercegovinu tužio Evropskom sudu za ljudska prava jer se ne može kandidirati kao pripadnik Ostalih, odnosno građana koji se u BiH nacionalno odbijaju izjasniti. Takvih je prema posljednjem popisu stanovništva bilo manje od 3 posto.