Umirovljeni general i bivši zapovjednik američke vojske u Evropi Ben Hodges komentarisao je za HTV-ovu emisiju "Agenda: Svijet" rat na Bliskom istoku, iskustva iz Ukrajine i budućnost evropske odbrane.

Hodges vjeruje da se sukob na Bliskom istoku nalazi u vrlo osjetljivoj fazi. Upozorio je na nedostatak jasne američke strategije prema Iranu. "Mislim da smo u jako teškoj situaciji. Čini se kao da je predsjednik Trump gotovo nezainteresovan. Čak je i prije nekoliko dana rekao da su mu pregovori dosadili", naveo je.

Tvrdi kako američka mornarica i zračne snage profesionalno izvršavaju svoje zadaće, ali da vojni uspjesi sami po sebi ne znače i ostvarenje strateških ciljeva. "Postoji jaz između strateških ciljeva i taktičkih operacija. Predsjednik i ministar odbrane trebali bi jasno odrediti prioritete. Mislim da tu od početka nisu dosljedni", poručio je.

"Ključnu ulogu ima Izrael"

Smatra da se aktuelna kriza ne može posmatrati samo kroz odnos SAD-a i Irana jer važnu ulogu imaju i Izrael te Hezbollah. Prema njemu, Izrael nastavlja djelovati protiv Hezbollaha, dok Iran nastoji održati svoj utjecaj u regiji upravo preko te organizacije.

"To nije samo pitanje SAD-a i Irana. Ključnu ulogu ima Izrael. Iranci oduvijek pokušavaju povezati Izrael, Liban, Hezbollah, Iran i SAD, dok SAD to želi razdvojiti", napomenuo je.

Ne očekuje da će Izrael odustati od svojih ciljeva u Libanu, ali ni da će Iran dopustiti slabljenje svog utjecaja preko Hezbollaha. Stoga upozorava da se pregovori o smirivanju sukoba suočavaju s dodatnim izazovima.

Posljedice za Evropu

Što se tiče mogućih posljedica za Evropu, kazao je da bi Iran mogao nastojati proširiti krizu izvan svojih granica kako bi povećao pritisak na Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike. "Iranu je u interesu da što više proširi sukob kako bi druge države pritisnule SAD", rekao je Hodges, dodajući da Teheran od početka nastoji destabilizovati područje Persijskog zaljeva.

Procjenjuje da postoji mogućnost uključivanja dodatnih aktera u sukob, a posebnu zabrinutost izaziva djelovanje jemenskih Huta. "Nema sumnje da Huti mogu lansirati rakete koje bi poremetile promet u Crvenom moru, ali i izazvati Izrael", upozorio je bivši zapovjednik američkih snaga u Evropi.

Ne vidi jasan scenario prelijevanja sukoba na područje Mediterana, ali smatra da takav razvoj događaja nije nemoguć.

Osim sigurnosnih posljedica, ukazao je i na ekonomske učinke rata. Kao jednu od najizglednijih posljedica naveo je rast cijena energenata, što bi dodatno opteretilo evropske ekonomije. "Još jedna posljedica je porast cijena nafte i plina, a to ide na ruku Rusiji", upozorio je.

Rekao je da bi više cijene energenata mogle privremeno koristiti Moskvi jer Rusija i dalje izvozi naftu i plin velikim kupcima poput Kine i Indije. Zbog toga bi produbljivanje sukoba na Bliskom istoku moglo imati posljedice koje bi se osjetile daleko izvan same regije, uključujući i Evropu.

"Rusi sada uglavnom mogu zastrašivati i ubijati nevine"

Na pitanje može li Ukrajina izdržati dugotrajni rat iscrpljivanja, odgovorio je potvrdno te istakao da Rusija, uprkos kontinuiranim napadima, nije ostvarila ključne vojne ciljeve. Odbacio je teze da su ruski napadi odgovor na ukrajinske operacije.

"Ruski napadi nisu odmazda za ono što Ukrajina radi. Rusija napada od samog početka. Neprestano napada civilne mete, ubija nedužne i napada civilnu infrastrukturu", naveo je. Naglasio je da Ukrajina u svojim operacijama bira vojne i strateške ciljeve, za razliku od Rusije koja nastavlja napadati ukrajinske gradove dronovima i projektilima.

"Ukrajinci su zaustavili ruske operacije na tlu. Crnomorska flota više nije faktor. Rusi sada uglavnom mogu zastrašivati i ubijati nevine", nastavio je.

Posebno važnim ocijenio je ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu jer upravo prihodi od izvoza energenata omogućuju Moskvi nastavak finansiranja rata. "Ukrajinci znaju da će Rusiji biti teško finansirati ovaj rat sljedeće godine ako ne bude mogla prodavati naftu i plin Kini i Indiji", poručio je.

Predviđa da će Ukrajina nastaviti razvijati sposobnosti za izvođenje dubinskih udara unutar ruskog teritorija te da Rusija sve teže može zaštititi svoje ključne objekte. "Ukrajina može prodrijeti i hiljadu kilometara u ruski teritorij, a Rusi to ne mogu spriječiti", ustvrdio je.

O ciljevima Rusije

Smatra da Rusija dugoročno ne cilja osvajanje cijele Evrope, već političko slabljenje zapadne potpore Ukrajini i razbijanje jedinstva NATO-a. "Mislim da uvijek postoji ta mogućnost, ali ruski cilj nije osvojiti cijelu Evropu kao u vrijeme Hladnog rata. Primarni cilj Kremlja je da države prestanu podupirati Ukrajinu", izjavio je.

Objasnio je da Moskva djeluje u tzv. sivim zonama, kroz zračne upade dronovima, sabotaže i druge oblike pritiska koji imaju za cilj zastrašivanje javnosti i političko mijenjanje odluka u zapadnim državama. "Sve bi to trebalo uplašiti naše stanovnike kako bi pritisnuli vlade da prestanu podupirati Ukrajinu. To im je prvi cilj", napomenuo je.

Kao drugi strateški cilj navodi slabljenje NATO saveza i pokušaj razdvajanja Evrope od Sjedinjenih Američkih Država. Vjeruje da bi Rusija mogla testirati spremnost Saveza na reakciju kroz ograničene vojne incidente u baltičkoj regiji.

"Mogu zamisliti kopneni napad na Daugavpils u Latviji ili Narvu u Estoniji, pa čak i udar u Litvaniji oko Suwałki koridora. Tada bi stali i rekli: želite li zaista nuklearni rat zbog ovoga?", predviđa Hodges. Zaključio je da bi neodlučnost u odbrani svakog dijela teritorija NATO-a mogla ohrabriti Moskvu da nastavi s takvim pritiscima.